Broj poljoprivrednika u Švicarskoj smanjuje se i uprkos izdašnim podrškama

U strukturi prihoda ovdašnjih poljoprivrednika podrške iznose i do 50% finansijskih primitaka farme, pokazuju podatci OECD-a za 2023. godinu, saznali smo od Christiana Hofera, direktora agrarnog federalnog ureda Švicarske.

Poljoprivrednici ove zemlje treći su na svijetu po iznosu primljenih poticaja, odmah nakon Islanda i Norveške.

Danas ih je nešto manje od 48 hiljada, a čini se da niti visoke podrške nisu dovoljna motivacija nadolazećim generacijama, jer broj proizvođača hrane u ovoj bogatoj zemlji i godinama opada. Naime, godišnje izgube 2% domaćih farmera. 

Farme su relativno male, prosječna gospodari s 22 hektara površina.

"Danas je poljoprivrednika u Švicarskoj duplo manje nego prije četiri desetljeća, što je više nego jasan trend smanjenja", istaknuo je Jeff Rowe, generalni direktor Syngente, kompanije koja posluje u 100 zemalja svijeta, sa sjedištem u Baselu, govoreći o stanju u njihovom agraru.

Prehraniti što više ljudi uz brigu o okolišu

Švicarska ima više od 8,4 miliona stanovnika, a 2050. očekuju prijeći okruglih 10. Rast populacije utječe i na njihove agrarne politike, pa je im je u narednom razdoblju najveći cilj smanjiti ovisnost o uvozu, odnosno podići samodostatnost na nivo od minimalno 50%. Sve to uz daljnje jačanje cijelog lanca snabdijevanja hranom i promoviranje pozitivnih okolišnih praksi, što je itekako pod lupom šire javnosti.

Pogledom u strukturu švicarskog izvoza prehrambenih proizvoda vidljivo jest da dominiraju kafa i čokolada, stoga bi mogli pomisliti da su tropska, a ne alpska zemlja, da proizvode kakaovac i kafu, primjetio je Urs Riedener, čelnik Emmi grupacije i pojasnio da je "riječ o tome da smo, čini se, bolji u preradi i trženju, nego u primarnoj proizvodnji".

A podaci koji opisuju njihovu ekonomiju govore da su Švicarci još bolji u uslugama, u tzv. tercijarnom sektoru, jer čak 76% zaposlenih radi u bankarstvu, osiguranjima, trgovini i turizmu. Tek malen broj njih živi od poljoprivrede.

Agrarne podrške u Švicarskoj jesu izdašne, ali prate ih brojna pravila koja je nužno poštivati. 

Ne kockati s proizvodnjom hrane

"Model podrški poljoprivredi sličan je onom u Evropskoj uniji, ali smo ga mi implementirali 10 godina ranije", pojasnio je Fritz Glauser, potpredsjednik švicarskog sindikata poljoprivrednika i dodao da dostupnost hrane nipošto ne valja podrazumjevati. 

"Tu smo u blizini casina u Interlakenu, pa me je jedna misao okupirala", obratio se Mark Schneider okupljenim novinarima, napravio kraću dramsku pauzu i nastavio: "A ona je da se ne smijemo kockati s proizvodnjom hrane", rekao je generalni direktor najvećeg prehrambenog koncerna na svijetu, Nestle-a u Interlakenu pred brojnim predstavnicima sedme sile. 

Na nedavno održanom Svjetskom kongresu agrarnih novinara u švicarskom Interlakenu, okupilo se 267 medijskih stručnjaka iz 33 zemalja svijeta.

Briga o okolišu u Švicarskoj vidljiva je na svakom koraku. Sve je uredno i čisto, vodi se računa o svakom detalju. 

Dok prolazimo ulicama otmjenog turističkog mjesta, kraj nas u centru gradića krava mirno uživa na ispaši. Ovdje domaće životinje nikom ne smetaju, dapače, dobrodošle su.

Primarna proizvodnja u padu, fokus na finalne proizvode i usluge

Poljoprivredna proizvodnja odvija se na nešto više od milion hektara površine od kojih je 70% pašnjaka. Broj mliječnih krava je u opadanju, bilo ih je 514.496 u 2023. godini, što će reći da je svaka švicarska krava imala svoj hektar pašnjaka, pa i više od toga, statistički.

Proizvode mlijeko visoke kvalitete, različitih tržišnih oznaka, ali njihov je fokus na sirevima. Tako 'kupuju vrijeme' i stvaraju dodanu vrijednost. Dok za litru alpskog mlijeka dobiju i 0,7 EUR-a, kilogram njihova sira košta 20 do 30 EUR-a, ovisno o vrsti i dužini odležavanja.

Stoga gotovo pola švicarskog mlijeka završi u siru, a 5% njega postane Emmentaler. A upravo taj čuveni sir danas proizvodi 90 sirana, dok ih je prije 20 godina bilo više od 300 - i ovaj se sektor ubrzano mijenja. 

1.700 farmera proizvodi mlijeko za 90 sirana Emmentaler sira koji dolazi iz istoimene regije Emmental

Švicarski proizvođači sudjeluju u različitim nacionalnim i regionalnim oznakama kvalitete, a oko 18% zemljišta koriste za ekološku proizvodnju. Broj eko farmi, nositelja certifikata, lani je iznosio 7.896 što čini 16,5% od ukupnog broja poljoprivrednika. 

Direktna demokratija

Baštine dugu tradiciju demokratije. I to vrlo direktne, razvijene i složene. Uz poznate referendume, imaju mogućnosti i suspenzije pojedinih zakona sakupljanjem potpisa građana. Pa to za posljedicu ima ozbiljne javne rasprave.

Pravila jest puno, ali poljoprivrednici ističu da oni učestvuju u kreiranju istih. Na moje pitanje idu li im ponekad te brojne norme na živce, dobio sam prilično začuđene poglede uz odgovor "ali upravo radi tih pravila imamo tako kvalitetne proizvode".

Od Švicarske možemo učiti. Nije to romantična priča o Heidi niti pitoreskna slika ljubičaste krave na ispaši, već primjer kako racionalno gospodariti prostorom. Kako ozbiljno shvaćati društveni dogovor. Kako je važno, pa i pod cijenu sporije donešenih odluka, da u njiihovom donošenju sudjeluju svi zainteresirani.

Niti u Švicarskoj nije lako proizvoditi hranu, a poljoprivrednici sve češće igraju i druge uloge - održavaju ruralnu infrastrukturu, pomažu u skijaškoj sezoni, dopunjuju ponudu svojih domaćinstava turističkim i drugim uslugama.

I u jednoj bogatoj državi, u srcu Evrope poljoprivreda se drastično mijenja - pritisnuta brojnim očekivanjima društva, zahtjevima tržišta, tehnološkim napretkom i preferencijama novih generacija.