Pretraga tekstova
U trgovinama, u maloprodaji nalazi se med pčelara koji imaju više društava, ali su zato njegove cijene nešto veće, tačnije i do 20 KM.
Zalihe domaćeg meda uglavnom su rasprodate jer je potražnja za tim pčelinjim proizvodom velika zbog aktuelne pandemije korona virusa, a pri tom je prošla godina bila izuzetno nepovoljna za ovu granu poljoprivrede.
Iz Udruženja pčelara "Leotar", u Trebinju ističu da su se količine meda iz ranijih sezona potrošile jer je postojeća pandemija pospješila njegovu prodaju. "Ljudi su kupovali med da bi zaštitili zdravlje i ojačali imunitet. Sve zalihe su prodate, prema našim podacima", rekao je za Srnu, Obrad Ninković, predsjednik "Leotara".
Prema njegovom mišljenju, na tržištu ga nema iz razloga što je 2020. bila bukvalno katastrofalna za proizvođače, prije svega zbog nepovoljnih vremenskih prilika tokom proljeća, kao i to da oni koji su svoja društva selili u više predjele, poput Gacka, Kalinovika ili Čemerna, imali su dovoljno meda.
U trgovinama, u maloprodaji nalazi se med pčelara koji imaju više društava, ali su zato njegove cijene nešto veće, tačnije koštao je oko 18 KM, a sada ga većina proizvođača cijeni za 20 KM. Zna se da cijena zavisi od potražnje, napominje predsjednik pomenutog udruženja, a ona je bila baš velika.
Što se tiče proizvodnje iz 2021. godine, smatra da se prvo vrcanje može očekivati u drugoj polovini juna, ali i da je rano prognozirati kakva će biti ova sezona.
Kako nam je nedavno trebinjski pčelar, Nikola Barzut rekao, meda za prodaju nema već neka tri ili četiri mjeseca, ali i da se traži bukvalno na sve strane.
Za opstanak pčela i pčelara na 100 hektara potrebno sedam posto medonosnog bilja?
"Da nisam otjerao pčele u Gacko ne bih ništa imao meda. Tamo sam uspio izvaditi iz košnice prosječno četiri kilograma, a prosjek bi trebalo da bude na godišnjem nivou 20 kilograma ili više", rekao je za Agroklub ovaj proizvođač.
Slična situacija je i kod ostalih proizvođača, s tim da naglašavaju da se u trgovinama ipak može pronaći, ali onaj iz uvoza koji je ujedno i lošijeg kvaliteta. Iako je i ovog proljeća vrijeme bilo nestabilno, nadaju se da će 2021. biti bolja godina od prethodne.
U takvoj situaciji pitanje je koliko će pčele iskoristiti prve paše, ako ih bude i bilo ?!
Autor
Ivana Živanić
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿