Med se traži na sve strane - nema ga bukvalno ni kilogram!?

Što zbog izrazito loše prošle sezone, što zbog povećanje potrošnje usljed pandemije korona virusa, med se u istočnoj Hercegovini sve teže može pronaći i kupiti, bar onaj od domaćih proizvođača.

Nikola Barzut pčelarstvom se bavi 15 godina. Ne sjeća se, kaže, da se ikada ranije desila situacija da već nekoliko mjeseci nema meda za prodaju.

"Što se mene tiče, ja ga za prodaju nemam već tri ili četiri mjeseca. Bukvalno ni kilogram. Ljudi stalno zovu, moje mušterije, ali i oni koji to nisu bili. Med se traži na sve strane", priča nam Barzut, ističući kako generalno vlada nestašica ovog pčelinjeg proizvoda, ali onog pravog. Uvijek ga je nekako bilo, nije se lako ni prodavao. Obično bi proizvođači tražili kupce. Sada je tako da ljudi traže med, ali njega nema.

Prošla godina je za trebinjske pčelare bila nezapamćeno nepovoljna. Naš sagovornik, koji ima oko 80 pčelinjih društava, zahvaljujući tome što ih je preselio u Gacko imao je bar nešto prinosa.  

"Da nisam otjerao pčele u Gacko ne bih ništa imao meda. Tamo sam uspio izvaditi iz košnice prosječno četiri kilograma, a prosjek bi trebalo da bude na godišnjem nivou 20 kilograma ili više", objašnjava za Agroklub ovaj proizvođač. Dodaje da je imao zaliha od ranije ali one su potrošene čim se osjetilo da će doći do nestašice meda. Proljeće prošle godine je podbacilo i nije ga bilo pa to što je ostalo od prethodne sezone tada se prodalo. Ono što je bilo na ljeto, kako kaže, prodato je već tokom jeseni i početkom zime.

Cijene rastu, u ponudi i uvozni med

Nikola nije usamljen slučaj, potvrđuje to Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara "Leotar", iz Trebinja. Pored toga što je 2020. bila izuzetno loša, razlog za nestašicu vidi i u povećanoj potrošnji zbog aktuelne pandemije.

"Prema informacijama kojima raspolaže udruženje, proizvođači koji su imali zalihe od prije dvije do tri godine ispraznili su svoje kante, prije svega zbog loše 2020. za pčelare istočne Hercegovine. Drugi razlog je ova velika svjetska pošast koja je prouzrokovala veću prodaju nego što je bila inače jer se imunitet jača pčelinjim proizvodima", ističe Ninković, napominjući da su svi rasprodali cjelokupne količine meda koje su imali u zalihama.

Pčelari u BiH ove godine bez meda - je li realna cijena od 18 KM?

Ovakva situacija na tržištu uticala je i na promjenu cijene koja je, bar kad je riječ o prodaji na malo, već nekoliko godina u ovom gradu iznosila 18 KM.

"Toliko košta već dvije ili tri pa možda i četiri godine. Sad je zaokružena na 20 KM. Med je kao i svaka druga roba i njegova cijena zavisi od odnosa ponude i potražnje. Pošto je potražnja bila mnogo veća, taj iznos je porastao na 20 KM na malo".

Pčelar Radivoje Maksimović ističe da se kod nekih trebinjskih proizvođača može još pronaći ali da su pri kraju te količine. Ponegdje košta i znad 20 KM.

"S druge strane, u marketima je moguće pronaći onaj uvozni, iz Srbije i okruženja", kaže Maksimović.

Mogu li pčele iskoristiti predstojeće paše ?!

Naši sagovornici nadaju se da će 2021. biti bolja. Ipak, do sada vremenske prilike nisu išle na ruku pčelarima. Prije svega zbog hladnog vremena.

"Što se tiče proljeća, dosta je hladno i usporen je razvoj pčelinjih društava. Prošle godine su mnogi imali zajednice koje su slabe, istrošene i iscrpljene. Sigurno imamo dosta veće gubitke na prostoru Hercegovine pa i cijele Republike Srpske, nego što je to uobičajeno", smatra Maksimović. Ocjenjuje da ima onih koji su izgubili cijele pčelinjake. S druge strane i oni što su preživjeli, dosta su slabi.

U ovakvoj situaciji pitanje je koliko će pčele iskoristiti prve paše, ako ih bude i bilo ?!

"Mislim da ove rane i prve paše koje su, da kažem i glavne, poput žalfije ili kadulje, u Hercegovini i bagrem u sjevernim dijelovima Republike Srpske, mnogi neće iskoristiti ako ih i bude bilo jer se društva neće razviti do tada", zaključuje naš sagovornik.