Bh. pčelar razbio mitove o pčelinjim proizvodima: Med nije najbolji!

Pčelarstvo je poziv, a ne hobi kao što to ljudi kažu - navodi Zinaid Delibašić koji za sebe kaže da je pčelar praktičar. Ovaj profesor u srednjoj školi u Kaknju pčelarstvom se bavi više od 20 godina.

Kada je riječ o prinosima meda, svaka godina je priča za sebe, kaže, navodeći kako su u većini naših krajeva zastupljene livadske i brdsko-planinska paša, koja ako ne izda onda možemo reći da je ta godina bila uspješna.

"Brdsko-planinska paša je ove godine ponijela za razliku od prošle godine, kada je ponijela paša u nizinama, a ove prve skoro da je nije ni bilo. U 2023. sve što je bilo ispod 500 metara nadmorske visine skoro da nije medilo ili ima samo za neke osnovne potrebe pčelara ili same pčelinje zajednice", rekao je Delibašić za ITV Zemlja i ljudi.

Zablude o pčelinjim proizvodima

Planinska je ponijela, iako ne u nekim izdašnim količinama, navodi kako je ipak koliko toliko uspješna da se podmire troškovi, da se pripremi za narednu godinu i da čovjek ostvari neki prihod. Onima koji žele da se počnu baviti pčelarstvom, savjetuje da prvo nađu mjesto koje neće biti problem ljudima, komšijama i životinjama na tom području. Ono mora biti osunčano i okrenuto jugu ili jugoistoku. Potom slijedi nabavka opreme i samih pčela koje je potrebno kupiti od nekog ko je već iskusan pčelar u njegovom mjestu jer su pčele priviknute na tu mikrolokaciju.

Kao četvrti korak navodi ljubav i veliku volja jer je važno znati da se od pčelarstva, kako kaže, ne možete obogatiti ali možete imati solidno primanje.

Govoreći o zabludama kod ljudi vezanim za pčelinje proizvode Delibašić kako kako je najveća ona da je med najbolji, a zapravo se radi o zadnjem po vrijednosti proizvodu.

"Kada bi redali proizvode pčela prvi bi bio pčelinji otrov, to je onaj bolni ubod koji smo svi mi nekad doživjeli. Kroz svoju žaoku istiskuju određenu količinu otrova koji je veoma skup, 1 kilogram košta oko 90.000 eura. Drugi proizvod po vrijednosti je matična mliječ, to je bijela supstanca kojom pčele radilice hrane maticu a na tržištu vrijedi između 3.000 do 5.000 maraka za jedan kilogram", kaže ovaj pčelar, dodavši kako je treći po kvalitetu pčelinje zajednice polen koji je oko 30 KM na našim prostorima.

Besplatna edukacija za mlade pčelare - roj i matica na poklon

Sljedeće što pčelari često zanemaruju je propolis od kojeg se prave i propolisove kapi, a na kraju imamo med, nešto što naš narod najviše povezuje s pčelama. To je hrana ali i lijek ljudima.

Najbolji med kod komšije

Govorio je i o prodaji meda pored ceste posebno na našim prevojima gdje tvrdi da je nemoguće da med bude 15 KM. Kako je pojasnio, danas je tržište postalo vrlo složeno jer u patvorinu se više ne dodaje samo šećer već se vrše brojni hemijski procesi do te mjere da u medu čak nema ni polena, što je osnovni sastojak meda.

"Ne kupujte med pored ceste. To može biti čovjek koji je zaista pčelar ali takvih je od deset jedan, devet je onih koji love u mutnom. Prodaju vam teglu meda za 10 KM, 15 KM... to ne postoji. Tegla meda je 25 KM, ove godine čak i 30 KM zbog toga što je godina malo bila oskudnija. To ne može biti pravi med, kada prolazite cestom vidite med u svim bojama pa čak i onim koje ne postoje u prirodi - to je nevjerovatno", kaže Delibašić.

Prema njegovim savjetima, najbolje je kupovati med od komšija, prijatelja i poznanika koje poznajemo i nemamo sumnje u ono što rade.