Kako neškodljivo izvaditi pčelinji otrov - pokazao nam je Tvrtko Matijević

Mladi poduzetnik, magistar agronomije Tvrtko Matijević, pokazao je kako se neškodljivo po ove insekte vadi pčelinji otrov. Otorv koji je glavni sastojak za sada četiri kozmetička proizvoda pod brendom BeeVenom touch dok je peti u planu jer su sve traženiji u kometičkoj i farmaceutskoj industriji.

"Nalazimo se na početku još jedne pčelarske sezone, koja traje pet mjeseci, a ovu godinu su obilježile, posebno sredinom maja velike kiše. Stoga su i naše pčelice, kojih u jednoj košnici imamo čak 60.000, malo ljute", kazao je uvodno Tvrtko, dok su nazočni novinari u Zagrebu morali obući zaštitna odijela, kako bi prisustvovali spomenutoj demonstraciji. Naime, za skupljanje toga, kako kaže, dragocjenog prirodnog botoksa, služi specijalna kupola koju je sam izradio.

Pčelinja 330 uboda jednaka ugrizu poskoka

Prema njegovim riječima, skoro dvije godine je istraživao kako bi došao do kupole, a cilj je zadržavanje feromona i privlačenje pčela na svjetlo. Svoju ljekovitost, koja je poznata od davnina, zahvaljuje proteinu melitinu. I, stvarno za samo nekoliko minuta, hiljade pčela su su ispunile kupolu te počele zahvaljujući elektičnom stimulatoru, lučiti 'otrov', dok je Tvrtko samo stajao kraj košnice držeći sve konce u rukama. U košnici, napominje, uvijek ima sedam grama otrova, a po jednoj bi trebalo izvući van 25 grama.

Kako se čulo, cijeli postupak traje samo 25 minuta, a neškodljiv je za pčele, koje ionako žive jako kratko, samo 40 dana, a nakon uboda ugibaju. U košnici se ističe matica, koja je označena crvenom bojom i brojem 23. Njen zadatak je da grije košnicu, jer se pčele same rješavaju trutova. Inače, njegova odiseja s pčelinjim otrovom počela je još 2014. godine sa samo dvije košnice, a danas ih kod kuće u Daruvaru u Hrvatskoj ima 170. No, nije zaboravio svoj prvi susret s njima koji je završio brojnim ubodim.

"Danas znam da su 330 uboda pčele, jednaka ugrizu poskoka", otkriva Matijević, koji je ponosan što ima inovativan način izvlačenja pčelinjeg otrova, zbog kojeg ne mora 'ulaziti u košnicu', jer drži da to ljuti pčele.

Niko nije prorok u svome selu

Spoj domaće pameti i prirode, kaže, urodio je plodom, jer godišnje dobiju 10 kilograma prvoklasnog pčelinjeg otrova, koje se plaća 'suhim zlatom' u Sloveniji, Švedskoj i Austriji, a u pregovorima su da ljekovite kreme na njegovoj bazi, kojih ima 1,5 miliona godišnje, izvoze i u zemlje na Bliskom istoku. 

Alergičari na pčelinji otrov, terapija postoji!

Na naš upit kako je uspio okupiti 100-njak pčelara, mladi agronom kaže da to sigurno ne bi uspio u svome 'selu', ali da su pčelari, koji znaju koliko brige i zaštite treba da se dobije ono najbolje od pčela, prepoznali potencijal koji on ima i ne žale truda i  vremena da se posvete ovome zanimljivom poslu. On ne traži da budete puna 24 sata u svoje pčele, ali ih se mora redovito obilaziti i  nadzirati, ovisno o vrsti paše.   

Uzda se u kvalitetu domaćeg meda, jer ima sve proizvode od pčela, osim matične mliječi za koju drži da je veliki izazov koji tek treba svladati. Inače, pčele, kaže, mogu otkriti i minsko polje, što je također bio međunarodni projekt Agronomskog fakulteta u Zagrebu u kojem je stjecao nephodno poslovno iskustvo. Rezulat je da tamošnji pčelari proizvedu za samo 25 minuta tri grama otrova, a oni u Kini ili SAD-u za sat vremena samo jedan gram. S druge strane, njegova je cijena vani osjetno veća nego na domaćem tržištu. 

Za uspješan put do pčelinjeg otrova, kaže, treba ili poraniti ili okasniti u pčelinjak, odnosno vaditi ga rano ujutri ili navečer. Jedna krema sadrži 130 uboda pčela, čiji je otrov, na staklu se dobro vidi, kristalno bijele boje, a ne smeđ ili žućkast.