Kroz ovaj tekst ćemo vam dati ideju kako da u kućnim uslovima zasadite biljke u saksijama i da od njih imate koristi, ali i ukras na balkonu ili u prozorima.
Bilo ko, bez obzira da li živi u stanu ili u kući sa dvorištem na selu, poželi uzgajati neobične biljke u kućnim uslovima. Naročito one, koje su upotrebljive u ishrani ili pak liječenju. Takve vrste možete gajiti u saksijama, kao ukras na balkonu ili u prozorima.
Đumbir je jedna od najljekovitijih i najviše korištenih biljaka u kulinarstvu. Međutim, njegova cijena je vrlo visoka pa vam otkrivamo kako ga jednostavno proizvoditi u posudama. Od materijala potreban je korijen đumbira koji podsjeća na ljudsku šaku, a njega možete nabaviti u trgovini i saksija sa zemljom.
Ukoliko želite da sadnja uspije, birajte svjež i čvrst korjen veličine desetak centimetara sa što više "pipaka". Ukoliko je moguće, kupite onaj čiji korjen ima zelenkaste vrhove.
Sljedeći korak je odsjeći i vrhove tih pipaka, ali voditi računa da odsječeni komadi budu bar tri centimetra dugački i da imaju bar jedan zeleni pupoljak. Kako đumbir odnosno njegov korjen ne bi istrulio, bilo bi poželjno da ga prije sadnje ostavite bar dva dana na suhom i toplom mjestu kako bi se osušili rezovi.
Uzmite saksiju ili posudu koja je zapreminski bar dva puta šira od odrezanog komada. Napunite je zemljom, najbolje onom kupovnom za cvijeće i stavite u saksiju jedan "štapić" đumbira sa izdankom nagore. Zakopajte do dva centimetra. U istu saksiju možete stavititi i nekoliko komada, ali pazite da ne bude baš zgusnuto. Stručnjaci kažu da se đumbir u bašti sadi na proljeće dok se ovaj u posudi sadi u jesen.
Ova biljka mora se zalijevati redovno, čim vidite da se zemlja prosušila jer mora biti stalno vlažna, ali ne i natopljena vodom da đumbir ne bi istrulio.
On nije zahtjevan i ne treba mu puno svjetla, ali mora biti na toplom mjestu. Optimalna temperatura za uzgoj je blizu 25 stepeni, a nikako ga nemojte držati na onoj ispod 10 C°.
Nekoliko nedjelja poslije sadnje počeće nicati izdanci. Zeleni izdanak đumbira može narasti između 60 i 120 centimetara. Ostavite ga da raste bar četiri, pet mjeseci i u tom periodu možete ga samo djelimično iskopavati. Da bi potpuno sazrio, potrebno je osam do deset mjeseci i tada ga možete cijelog izvaditi iz zemlje.
Još jedna egzotična bilja koja je porijeklom iz Srednje odnosno Južne Amerike idealna je za sadnju u saksiji. Vjerovali ili ne, balkansko podneblje veoma je pogodno za uzgoj avokada, tako da ga možete imati u svom domaćinstvu.
Hikmet Seferović uzgojio malu plantažu banana: Na jednom stablu bit će 140 plodova
Riječ je o biljci iz porodice lovora, a postoji blizu 80 različitih vrsta, koja je sve češće zastupljena na našim trpezama. Plod je izuzetno zdrav jer ima veoma visoku hranjivu vrijednost, pun je zdravih masti i vitamina, a njeni poznavaoci kažu da je odličan u prevenciji od raka, srčanih bolesti i slabljenja vida.
Da biste ga zasadili u saksiji, najbolje je uzeti onu najvećih dimenzija. Potreban je još nožić, četiri čačkalice i veća čaša ili tegla, zatim voda. Potrebna je i zemlja za sadnju, kamenčići koji će pomoći oko drenaže. Prvenstveno ga presjecite nožem da biste izvadili cijelu sjemenku iz ploda. Obavezno kraj sjemenke mora biti okrenut ka vrhu ploda.
Kada ste to uradili zabodite sve četiri čačkalice u nju, s tim da se mora obratiti pažnja da one budu zabodene u istoj ravni. Sipati vodu u staklenu posudu do vrha i postaviti sjemenku na vrh tegle tako da stoji pri površini vode. Jedino ne smije biti uronjena u vodu. Ona se po potrebi dolijeva. Poslije nekoliko nedjelja opna će se sama odvojiti, a sjemenka će pući. Zatim nakon dva mjeseca pušta korjen, a na mjestu gdje se razdvojila, počinju rasti listići.
U momentu kada izdanak izraste oko 15 cm, skratite ga za sedam i na taj način podstiče se novi rast. Kada ponovo naraste do 15 centimetara, premjestiti biljku u zemlju. Staviti sitno kamenje na dno saksije i posaditi avokado u zemlju koja je bogata humusom. Ovoj biljci prija sunčeva svjetlost, zato držite je blizu izvora prirodne svjetlosti.
Redovno ga zalijevajte jer zemlja mora biti vlažna, ali ne i natopljena. Ukoliko se desi da listovi požute, ne paničite jer je to znak da ste previše zalijevali. Kako biste to spriječili, nemojte je nekoliko dana zalijevati. Kako ona napreduje, tako sjemenka slabi, a na kraju se osuši. Ukoliko imate baštu možete je presaditi ili stavite u veću posudu. Presađivanje je najbolje uraditi od marta do juna, kako bi se izbjegle niske temperature i smrzavanje.
Da li znate da je potrebno minimum petnaestak godina da bor dosegne zrelost kako bi imao puno šišarki. Kada konačno izrastu, beru se ručno i suše na suncu da bi se iz njih vadilo sjeme - pinjoli. Naravno, ne morate u saksiji gajiti četinare zbog njihovih sjemenki, ali one su idealne za uzgoj jer im nije potrebno puno hranjivih sastojaka, a i korjenje ostaje u posudi.
Prvo treba nabaviti šišarke, a sada je pravo vrijeme za to. Sve što treba uraditi je da se stave u posudu, ali tako da je samo dio u zemlji. Zalijevati po malo svaki dan i već poslije nekoliko dana primjetne su grančice sa zelenim iglicama.
Međutim, portal gardeningknowhow ne piše toliko optimistično kad je u pitanju uzgoj bora iz šišarke posađene u saksiji pa ističe na koji način i u kojim okolnostima bi taj uzgoj zaista bio moguć:
Probajte različite načine i uvjerite se šta daje najbolje rezultate.
Tagovi
Autor
