Svježi listovi imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te se mogu koristiti u liječenju infekcija. Može se primjenjivati lokalno dok direktno stavljanje listova bosiljka na rane, sprečava bakterijske infekcije.
Nalazimo se u periodu kad ubiremo plodove svog predanog rada i još uvijek ih možemo koristiti u svježem stanju. Ali mnoge od gajenih biljaka potrebne su nam i u periodu zime pa ih treba pravilno pripremiti i skladištiti.
Ovih dana pripremam sok od bosiljka i mente kojeg sam samo malo uzgojila u saksijama na balkonu, ali opojni miris ove dvije ljekovite vrste želim da osjetim tokom jeseni i zime pa sam se odlučila na pripremu čaja i soka.
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je jednogodišnja, vrlo aromatična biljka, ovalnih uglavnom zelenih listova, ali se često gaji i sa onima u crvenoj boji. Ima četvrtastu stabljiku, čija se visina kreće između 30 do 50 cm. Cvjetovi su sitni, bijele boje, rjeđe ljubičasti i privlače mnogo pčele. Riječ "bosiljak" dolazi od grčke riječi basilikon što znači kraljevski i odražava poštovanje drevnih kultura prema ovoj biljci. Prvi pisani tragovi o njemu nalaze se u Egiptu i to prije četiri milenijuma. Postoji oko 150 različitih vrsta i sve imaju specifičan izgled i ukus. Raste u raznim dijelovima svijeta, a prvo je uzgojen u Indiji.
Nije mnogo zahtjevan tako da se može gajiti u saksijama, na balkonu, kako bi domaćice u kuhinji imale uvijek svjež začin. Bosiljak se i najčešće uzgaja u kućnim uslovima.
Ima jako antioksidativno dejstvo. Antioksidansi štite organizam od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, sprečavaju starenje ćelija i nastanak nekoliko vrsta raka. Štiti srce i krvne sudove, a preventivno djeluje na astmu.
Bosiljak sadrži dosta vitamina B6, A, C i magnezija. Magnezij jača srčani mišić i sprječava pojavu infarkta.
Svježi listovi imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te se mogu primjenjivati u liječenju infekcija. Može se koristiti lokalno dok direktno stavljanje listova bosiljka na rane, sprečava bakterijske infekcije.
Njegove ljekovite osobine su :
Njegova upotreba u kulinarstvu je višestruka, a nabrojaćemo samo neke.
U pripremanju hrane, naročito u mediteranskoj kuhinji dosta se koristi kao dodatak jelima, a kao i većinu začina najbolje ga je dodavati na kraju kuhanja i to u svježem stanju jer ima intenzivniji ukus. U kombinaciji sa drugim sastojcima prave se razni umaci, zatim pri pripremanju tjestenina, riže, salata, sireva, mesa, ribe, marinada i brojnih drugih jela.
Često se koristi i kao dekorativna biljka u restoranima i kafićima, naročito u posljednje vrijeme kad se pridaje mnogo više pažnje dekorisanju hrane.
Takođe, od njega se može pripremiti ledeni desert u kombinaciji sa limunom.
Da bi smo bosiljak imali svjež tokom zime možemo ga sačuvati i na veoma zanimljiv način tako što ćemo ga sitno isjeckati i ravnomjerno rasporediti u posudu za led, preliti vodom i staviti u zamrzivač. Tokom pripreme jela za vrijeme zime dodati kocku leda sa bosiljkom. Na ovaj način ne gubi aromu niti eterična ulja.
Čaj od bosiljka možemo pripremati i od svježih ili od suhih listova i on ima ljekovito dejstvo. Priprema se tako što isjeckane svježe listove prelijemo vrućom vodom, ostavimo da odstoji osam minuta, procjedimo i čaj je spreman za konzumiranje.
Postoji mnogo recepata i o pripremi sokova od bosiljka. A ja sam se odlučila za ovaj:
U posudu dodati jedan litar vode i 400 gr šećera, a kada voda prokuva i šećer se otopi dodati četiri kašike isjeckanog bosiljka. Kuvati još 10 minuta, nakon toga ostaviti da se ohladi, zatim procjediti i dodati sok od 1 ili 2 limuna i sipati u boce.
Tagovi
Autorica