Kako uzgajati bosiljak?

Bosiljak vodi porjeklo iz Azije, odakle je prenijet u mnoge zemlje. Najviše se gaji u Italiji, Poljskoj, Francuskoj, SAD-u, na Jamajci, u Maroku i Egiptu. Kod nas sa slabo uzgaja na polju, a najviše u kulinarske svrhe u bašti okućnice. Jednogodišnja je zeljasta biljka, razganatog korjena, stabla uspravnog visine do 60 cm, u donjem dijelu gusto i jako razgranato, navodi Svetlana Zlatarić, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo.

Osušeni nadzemni dio koristi se za lječenje mnogih bolesti, kao čajna mješavina za smirenje kašlja, zatim poboljšava apetit. U domaćinstvu se upotrebljava kao začin, ali i kao medonosna biljka pošto ima dug period cvjetanja. Nadzemni dio biljke ima 0,5 do jedan odsto etarskog ulja, vitamine B1, C, karoten i gorke materije. Ta esencijalna ulja primjenu su našla u prehrambenoj, kozmetičkoj, parfimerijskoj indistriji kao i aromaterapiji.

Dobar u borbi protiv plamenjače

O bosiljku smo najviše pisali, kao o uzgoju u kombinaciji sa drugim biljaka. Na primjer, uz paradajz, posijete ga kako bi odbili biljne vaši, a u ove svrhe poslužiće i neven.

Napravite svoje kombinacije povrća koje će otjerati štetočine i pospješiti rast usjeva

Ta biljka, zajedno sa korijanderom, štiti krompir od plamenjače, koja je najvažnija bolest ovog povrća, a ukoliko posadite kadife između redova krompira, otjeraćete i zlaticu.

Pizza i sladoled vrt u posudama - kombinujte bilje za omiljena jela

Osim toga, možete napraviti i pizza baštu - u tom slučaju, biti će vam potrebna saksija prečnika 55 cm, a u nju se sije i sade paradajz, origano, vlašac i bosiljak.

Osjetljiv je na herbicide

Pošto je toploljubiva vrsta (mlade biljčice izmrzavaju na 0°C) pogoduju joj topla tla, dobrog vodnozračnog režima, plodna sa pH vrijednostima od šest do sedam. Gaji se u plodoredu i osjetljiv je na herbicide u odnosu na druge usjeve.

Osnovna obrada izvodi se u jesen, a u proljeće se pristupa predsjetvenoj pripremi. Dobro iskorištava produženo djelovanje stajnjaka, ali se obično đubri pod predusjev. Mineralnim hranivima đubri se na osnovu analize zemljišta i to u jesen sa 60-80 kg/h fosfora i 80-100 kg/h kalija. Predsjetveno se unosi 40-50 kg/h azota. Prihranjuje se poslije prvog otkosa sa 40-50 kg/h azota.

Kod nas se najviše gaji sitnolisni

Sjetva je iz sjemena u aprilu kada prođe opasnost od mrazeva ili u maju, na međuredni razmak 45-70 cm, sa pet do šest kilograma po hektaru sjemena. Kod nas se najviše gaji sitnolisni, koji ima mogućnost brze regeneracije poslije košenja i visok sadržaj ulja. Zbog osjetljivosti na herbicide borba protiv korova je uglavnom mehanička - okopavanjem i kultiviranjem.

U toku vegetacije može dva puta da se kosi nadzemna masa. Za dobijanje suhog lista kosi se prije cvjetanja, a za dobijanje etarskog ulja u periodu cvjetanja. Kosi se na visini 10-15 cm, ručno ili mašinski. Suši se u sušarama na 40-50°C ili prirodno.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor