Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Volonterske biljke
  • 12.05.2020. 07:30

Volonterske biljke: Čuvaju zdravlje povrća i estetski obogaćuju vrt

Ove biljke jako rijetko dolaze tačno gdje vi želite, ali pozitivno je to da ih, dok su još male, možete presaditi na željeno mjesto. Vrtlari ih često sade u cvjetnjak radi estetike, a u povrtnjak radi zdravlja vrta.

Foto: Maja Celing Celić
  • 452
  • 24
  • 1

Biljke volonterke ili volonterske biljke su one koje se pojavljuju bez ikakvog truda u vašem vrtu. Klijaju iz sjemena koje je ostalo od cvijeća iz prethodnih godina ili od ptica koje posjećuju vaš vrt, a kojima je sjeme ispalo iz kljuna. Isto tako, mogu se podvući kroz ogradu pomoću podzemne stabljike i rizoma. 

I dok su nekima jako zanimljive i smatraju ih bonusom u vrtu, drugi ih smatraju korovom koji ne donosi ništa dobro. 

Nema sumnje da je lakše riješiti se takvih biljaka dok su još male jer je njihovo prepoznavanje tada jako teško, čak i za iskusne vrtlare. Ili ih možete pustiti da rastu, a nakon što ste uvidjeli treba li vam ili ne, odlučiti hoćete li ih ukloniti ili premjestiti na drugo mjesto.

Koriste se u cvjetnjaku i povrtnjaku

Ove biljke jako rijetko dolaze tačno gdje vi želite, ali pozitivno je to da ih, dok su još male, možete presaditi na željeno mjesto. Vrtlari ih često sade u cvjetnjak radi estetskog razloga, a u povrtnjaku su svoje mjesto našle radi zdravlja vrta. Budući da ćete zbog plodoreda određeno povrće posaditi na drugo mjesto, samoniklu biljku volonterku premjestite na novo mjesto koje ste odredili za određeni usjev. Pa ako se dragoljub osjemenio na gredici gdje je bio paradajz te ondje iznikao i ove godine, premjestite ga na mjesto gdje ste je posadili ove sezone.

Biljke koje privlače korisne i odbijaju štetne insekte

Volonterskih biljaka ima jako puno i nemoguće ih je sve nabrojati. U nastavku su opisane samo neke,  a koje susrećemo na našem području. 

Suncokret

Suncokret (Helianthus annuus) je jestiva, ljekovita i ukrasna biljka. U našim su tradicionalnim vrtovima suncokreti uobičajeni zbog izuzetne ljepote i ukusnih i veoma hranjivih sjemenki, a u ekološkom vrtlarenju zato što privlače bumbare i pčele te ptice koje se hrane insektima.  

Ovu volonterku sigurno niko neće ukloniti iz vrta, ali vodite računa da suncokret zahtijeva puno vode i hranjiva, a ako mu ih ne date, biljke posađene uz njega će slabije rasti. Takođe, radi se o visokom cvijetu kojemu će biti potreban potporanj. Ne sadite ga u blizini krompira.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Vlasac

Vlasac (Allium schoenoprasum)  je višegodišnja biljka koja spada u porodicu lukova te se često koristi kao aromatični dodatak jelima - čorbama, umacima, namazima i sl.. Lukovica mu se nalazi ispod zemlje, ima tanku kožu, a iz nje izbijaju gusti, cjevasti listovi. Sivo zelenkaste su boje, a mogu narasti u visinu do 45 centimetara. Jestivi su mu i cvjetovi koji su ljubičaste boje te vrlo dekorativni. 

Bogat je vitamin A i C, a poželjan je u svakoj kuhinji, nezavisno je li u svježem ili suhom obliku.

Primorska češljika

Primorska češljika (Lobularia maritima) jednogodišnja je cvjetnica iz porodice kupusnjača. Sitnih je, sivo-zelenih kopljastih listova, a kada raste, gradi zanimljiv gust tepih. Cvjeta cijelo ljeto četveročlanim cvjetovima okupljenim oko cvjetne glavice. Najčešće je bijele boje i ugodnog mednog mirisa. 

Učinkovita je kao živi malč, a njeno korijenje sprječava eroziju tla.

Vrtni kokotić

Vrtni kokotić (Consolida ajacis) je trajnica iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae), a danas razlikujemo preko 400 različitih vrsta. Samoniklo raste, prepoznati se može po formiranim uspravnim grozdovima, a najčešće dolaze u nijansama plave ili ljubičaste boje. Raste poprilično visoko, od 80 pa do 250 centimetara. 

Često se koristi za čišćenje organizma, liječenje očnih bolesti, pomoć kod problema astme te vaši u kosi.

Kalifornijski mak

Kalifornijski mak (Eschscholzia californica) je srodnik opijumskog maka (Papaver somniferum) i sadrži neke slične alkaloide, ali puno slabije, koji ne izazivaju zavisnost. Jednogodišnja je biljka koja se relativno lako uzgaja, a voli sunce i toleriše suho tlo. Jarko narandžasti cvjetovi čine je popularnom vrtnom biljkom.

Zašto i koje cvijeće koristiti u bašti?

Vučika

Vučika (Lupinus spp.) je rod zeljastih trajnica iz porodice mahunarki. Obično raste do 150 cm i vrlo je dekorativna u doba cvjetanja. Cvjeta u maju i junu uspravnim cvjetovima bijele, roza ili ljubičaste boje. Korijen je dubok te preko gljivica na kvržicama veže azor za tlo zbog čega je njena sadnja u povrtnjacima vrlo popularna i služi kao sredstvo zelenišnog đubrenja. 

Metvulja

Metvulja ili konjska metvica (Monarda punctata) je vrtna trajnica za polusjenovite položaje u vrtu. Stabljika, listovi i cvjetne glavice imaju vrlo ugodan miris. Osušeno lišće Indijanci su koristili za pravljenje čaja protiv prehlade, a s obzirom na ugodan miris, osušena se može koristiti i za potpourri. 

Cvjetovi su crvene boje, skupljeni po tridesetak u okrugle glavičaste cvasti. Cvjeta u julu i avgustu kada je posjećuju brojni insekti, posebno pčele. 

Osim ovih, još neke volonterske biljke uobičajene za naše krajeve su neven, dragoljub, kadifica, kadulja, borač, menta i druge. 


Tagovi

Volonterske biljke Samonikle biljke Malč Povrtnjak Cvjetnjak Sjeme Vlasac Češljika Kalifornijski mak


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]