Zašto su važni zaštitni pojasevi u organskoj proizvodnji?

Zaštitno-izolacijski pojasevi u organskoj proizvodnji predstavljaju prostornu izolaciju jedne proizvodne jedinice. To je omogućeno primjenom pojasa biljaka između površina sa organskom i konvencionalnom proizvodnjom. Osnovna svrha je da se spriječi uticaj primjene sintetičkih sredstava, koja se koriste u okruženju.

"Zaštitno-izolacijski pojas treba zauzimati rubne dijelove parcele pod organskom proizvodnjom, kako bi se u potpunosti izolirala od okolnih parcela pod konvencionalnom proizvodnjom", ističe Valentina Aleksić, dipl.ing. melioracija zemljišta i voda.

Kako zasnovati zaštitni pojas?

Ovakvi zaštitni pojasevi se podižu isključivo od jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih ili žbunastih vrsta. Doprinose očuvanju biodiverziteta i uvećanju staništa korisnih organizama, pružajući utočište, gnijezda i izvore nektara i peuludi, a za uzvrat pružaju veliku korist samoj proizvodnji. 

Da bi se zasnovao zaštitni pojas, potrebno je obraditi zemljište - zimsko oranje na dubinu od 30 cm, a zatim se u proljeće vrši predsjetvena priprema. Sjetvu se obavlja u jesen ili proljeće - do 10 redova sa obje strane parcele. Rastojanje između redova iznosi 15 cm -70 cm. Biljke sa atraktantnim djelovanjem (mamci) sijju se i sade u trakama širine 1-2 m po obodu parcele ili po dužini. Pojasevi bi trebali presecati duže parcele, na rastojanju koje se određuje u zavisnosti od dometa djelovanja korisnih insekata.

Značaj eko-koridora u organskoj proizvodnji

Kako održavati zaštitni pojas?

Kako navodi Aleksićeva, održavanje zaštitnog pojasa je bitno, kao i kod svakog usjeva, pa mjere njege trebaju biti redovne. Zbog toga se posebna pažnja posvećuje:

• mehaničkom uklanjanju invazivnih vrsta korova, posebno kod jednogodišnjih biljaka;
• međurednom kultiviranju, koje je u godini zasnivanja potrebno izvesti do momenta sklapanja redova, a zatim slijedi okopavanje;
• žetvi - koju je važno obaviti u skladu sa tehnologijom uzgajanja biljne vrste.

Biljke prijatelji

Biljke prijatelji su biološki aktivne biljke, koje imaju ulogu u biokontroli štetočina, privlačenjem prirodnih neprijatelja, repelentnim i atraktantnim djelovanjem (kao mamci). Jedna od njih je i buhač (Pyrethrum cineraiaefolium Trev), poznata i kao kao buvač, buvara, divlja barutica itd.

"Buhač sadrži sastojke sa insekticidnim djelovanjem, koji nisu štetni za čovjeka, toplokrvne životinje i biljke, pa zahvaljujući toj osobini nalazi primjenu u organskoj poljoprivredi", kaže Valentina.

Buhač tjera štetočine - od komaraca do krompirove zlatice 

Zasnivanje zaštitnih pojaseva začinskim biljem, pored biološke opravdanosti, može i ekonomski opravdati upotrebu ove metode, јеr је potražnja za proizvodima od ovih biljaka u svježem i suhom stanju u stalnom porastu.

"Kod parcela koje su u blizini konvencionalne proizvodnje, treba birati biljne vrste koje imaju robusnu nadzemnu masu i idu u visinu (npr. komorač) kako bi se usjevi što efikasnije zaštitili. Površine koji su same po sebi izolirane od okolnih zagađivača trebaju biti oivičene pojasevima od medonosnih vrsta, koje luče velike količine nektara u cilju privlačenja insekata oprašivača. Insekti oprašivači u velikoj mjeri potpomažu samu poljoprivrednu proizvodnju, a zaštitni pojasevi im pružaju utočište te dolazi do 'ozdravljenja' biodiverziteta", napominje Valentina Aleksić.

Cvjetni pojasevi

Cvetni pojas predstavljaju trake odabranih biljaka cvetnica, koje svoju funkciju ostvaruju kroz obezbeđivanje staništa i zaštitu mnogih korisnih organizama. Privlači organizme, koji mogu da budu alternativa prouzrokovačima bolesti - umesto da se hrane gajenim biljkama, hrane se biljkama zaštitnog pojasa.

"Cvetni pojasevi se zasnivaju duž ili unutar polja i obično od mešavine jednogodišnjih biljaka koje cvetaju u različito vreme. Kako bi pojas konstantno bio u cvetu, seje se mešavina cveća (npr. kamilica, neven, maslačak, facelija). Ovakvi pojasevi mogu se zasnivati u proleće ili u jesen", zaključuje Aleksićeva.