Eko-koridori su pojasevi sačinjeni od biološki aktivnih biljaka, koje okružuju ili presijecaju poljoprivredne površine.
Organska proizvodnja sve više se odvija u uslovima gde je njiva okružena intenzivnom konvencionalnom proizvodnjom u kojoj se masivno koriste komercijalizovana kemijska sredstva. Zbog toga je neophodno smanjiti uticaj koji ona mogu da imaju na površine pod organskom proizvodnjom.
Tome služe eko-koridori, koji predstavljaju pojaseve sačinjene od biološki aktivnih biljaka koje okružuju ili presijecaju poljoprivredne površine.
Eko-koridori mogu biti formirani kao jednogodišnji i višegodišniji, a prema formi postoje: zeljasti, žbunasti i mješoviti.
"Značaj eko-koridora je u tome da se izbjegne korištenje štetnih i otrovnih kemikalija za zaštitu biljaka. Najčešće se koriste aromatične biljke poput nane, žalfije, majčine dušice i matičnjaka, jer svojim jakim mirisom tjeraju štetne insekte", kaže Miroljub Petrović, direktor Instituta za organsku poljoprivredu u Srbiji.
Inače, grupa biljaka koja se koristi za uspostavljanje eko-koridora dijele se u nekoliko podgrupa: aromatične i začinske biljke, medonosne biljke, krmne biljke.
Formiranje izolacionog pojasa predstavlja zakonsku obavezu prema Zakonu o organskoj prozvodnji.
Sve učestalija praksa u svijetu, pa i kod nas je da se zasnivaju eko-koridori sa začinskim biljem. Ovakav potez je, ne samo biološki, već i ekonomski opravdan, jer je potražnja za proizvodima ovih biljaka u stalnom porastu. Najveća potražnja je za peršunom, bosiljkom, korijanderom, majčinom dušicom i timijanom.
Korijander, dragoljub, mirođija, krasuljica, buvač, neven, hajdučka trava i druge biljke svojim mirisom privlače brojne insekte, odnosno privlače insekte predatore, koji se hrane štetnim insektima. Privlače i štetne insekte ostavljajući gajenu kulturu nenapadnutu. Takođe, privlače i insekte oprašivače. Neki od njih ispuštaju miris (eterična ulja) ili biokemijske supstance, koje odbijaju insekte koji mogu nanijeti velike štete gajenom povrću.
Jedan od dobrih primjera je neven, jer privlači gusjenice. Zatim kadifica, koja čisti zemljište od nemetoda. Kiseljak ili palamida jako dobro privlači biljne vaši.
Kada se prave cvjetni pojasevi, biljke se sade u trakama širine jedan do dva metra po obodu parcele ili po dužini, dijeleći usjev na svakih 50 do 100 metara, što predstavlja domet korisnih insekata.
Cvjetne biljke, smještene u cvjetnim pojasevima, ispuštaju miris ili biokemijske supstance koje odbijaju insekte, privlače korisne insekte, predatore i oprašivače ili privlače štetne insekte, ostavljajući gajenu biljku nenapadnutu - "biljke zamke".
One imaju i svoju drugu, ne manje značajnu svrhu: kao zelenišno đubrivo apsorbuju hranljive materije i kasnijim zaoravanjem vraćaju u zemljište, fiksiraju azot u zemljištu i smanjuju potrebu za azotnim đubrivima, stvaraju hlad za biljke nižeg sprata rasta, koje su osjetljive na direktnu sunčevu svjetlost, štite manje otporne biljke od vjetra i niskih temperatura.
Poželjno je voditi računa da su eko-koridori postavljeni tako da omogućavaju nesmetan rad mehanizacije.
Petrović objašnjava da za svaki usjev, odnosno proizvodnju, postoji spisak biljaka koje je dobro saditi pored, kao zaštitu (dobri pratioci), a koje biljke nisu dobrodošle komšije (loši pratioci):
"Tako su, na primjer, dobri pratioci boba - zelena salata, paškanat i krompir; celeru - cvekla, kupus, krastavac, komorač, boranija, praziluk, grašak; cvekli - kupus, celer, boranija, zelena salata, luk; krastavcu - kupus, celer, boranija, zelene salata, kukuruz šećerac; paradajzu - špargla, kupus, celer, boranija, praziluk, luk, peršun, krompir i rotkvica. Paradajzu su loši pratioci cvekla, krastavac i komorač".
Peršunu prijaju špargla i paradajz u blizini, ali ne i celer, zelena salata i grašak. Ako želite da sadite praziluk, svakako će mu prijati: špargla, šargarepa, celer, komorač, zelena salata, luk, paradajz, ali ne i cvekla i kupus, koji su loši pratioci. Ako budete sadili krompir, njemu u blizini ne prijaju tikvice, krastavac, luk, kukuruz šećerac, ali zato su bob, kupus, celer, boranija, grašak i paradajz pravi izbor. Rotkvici ne bi prijao kupus u blizini, špargli - cvekla, tikvicama - kupus i komorač, zelenoj salati - peršun.
Po korisnim svojstvima izdvaja se komorač. On cvjeta dugo, od jula do oktobra, a svojim žutim cvjetovima i karakterističnom aromom privlači veliki broj korisnih insekata.
Komorač ima dejstvo kao i prethodno spomenute biljke, naročito kao izolacioni pojas. Velikom produkcijom polena privlači medonosne pčele. Takođe, predstavlja pogodno stanište za predatore i parazitske ose, koje uništavaju lišne uši u gusjenice.
Interesantno je i to da se tehnološkim postupkom iz biomase komorača dobija biljni ekstrakt, koji se koristi kao biopreparat u preventivnoj zaštiti protiv pepelnice i pjegavosti plodova paradajza.
Miroljub Petrović kaže da ljudi nisu zainteresovani za eko-koridore, jer se ne bave toliko svojim zdravljem, koliko što većim prinosom i što manjim istraživanjem:
"Kada bi postojala adekvatna edukacija proizvođača hrane vezano za važnost i značaj eko-koridora, prije svega preko medija, situacija bi se značajno promijenila".
| Krasuljica | sprečava napad lisnih uši na salate |
| Korijander | odbija lisne uši. |
| Mirođija/kopar | privlači predatore, osolike muve i predatorske ose, koje drže lisne uši pod kontrolom. |
| Buvač | svojim jakim mirisom odbija mrave i krompirovu zlaticu. |
| Dragoljub | posađen blizu brokolija, tikvica i jabuke odbija lisne uši jakim mirisom. |
| Bosiljak | potpomaže rast i cvjetanje paradajza, odbija trips, muve i komarce. |
| Kamilica | daje bolji ukus kupusu, krastavcu i lukovima, a domaćin je osama. |
| Krizanteme | izlučevinama iz korijena uništavaju nematode i poznate su kao bio-pesticidi. |
| Hren | svojim oštrim mirisom odbija krompirovu zlaticu. |
| Bijeli luk | kao prirodni antibiotik pomaže u odbrani od napasnika pa se sadi često oko voća. |
Takođe, ove biljke mogu koristiti gajenom povrću na taj način što neke od njih stvaraju hlad za biljke nižeg sprata, koje su osjetljive na direktnu sunčevu svjetlost. Štite manje otporne biljke od vjetra i niskih temperatura, a neke pružaju prirodnu potporu za biljke penjačice.
Foto: mayapujiati / Pixabay
Autorica
