• Korištenje stajnjaka
  • 04.06.2019. 10:30

Racionalno korištenje stajnjaka u organskoj proizvodnji vodi ka uspjehu

Stajnjak je u organskoj proizvodnji vrlo često jedino ili jedno od nekoliko đubriva koje se intenzivno koristi. To opravdava njegova povoljna ekonomska vrijednost, ali i vrijednost za proizvodnju koji isti ima.

Foto: Depositphotos/thefutureis
  • 226
  • 27
  • 0

Proizvodnja zdravstveno ispravnih biljaka imeprativ je organske proizvodnje. U tom procesu kontrolisanje i racionalno korištenje svih potrebnih inputa je obavezno. Primjena stajnjaka pri tome je nezamjenjiva budući da je ovaj oblik đubriva vrlo često jedini ili najveći izvor hranjivih materija za biljku. Stoga, njegova upotreba mora da bude racionalna i izbalansirana.

Sakupljanje i lagerovanje stajnjaka

Količina hranljivih elemenata i količina organske materije u stajnjaku na prvom mjestu ovisi o načinu njegovog čuvanja i vremenu njegovog apliciranja na parcelu. Smanjenje sadržaja hraniva u sirovom ili kompostiranom stajnjaku smanjuje se nepravilnim načinom lagerovanja istoga. Prilikom lagerovanja stajnjaka u organskoj proizvodnji obavezno je njegovo čuvanje u betonskim nepropusnim bazenima kako bi se spriječilo oticanje ocjednih voda u životnu sredinu.

Lagerovani stajnjak potrebno je odmah nakon izuzimanja sa mjesta na kojem se čuva i njegovog rasturanja po površini i zaorati. Najveći gubici hranljivih materija u stajnjaku pronađeni su na parcelama u područjim oblinih padavima gdje dolazi do ispiranja korisnih materija. Preporuka je stajnjak odmah zaorati u oranični sloj kako bi imao sloj zemljišta kao štit preko koji će onemogućiti njegovo ispiranje. 

Lagerovani stajnjak potrebno je odmah nakon izuzimanja sa mjesta na kojem se čuva i njegovog rasturanja po površini i zaorati.

Kod lagerovanja stajnjaka vrlo bitno je znati pravilno manipulisati sa stajskom masom. U pravilu stajska masa treba da bude visine od 1,5 do 2 metra kako bi se onemogućila brza fermentacija i veliki gubici hranjivih materija.

Kako sijati i njegovati povrće u organskom uzgoju?

Stajnjak nije poželjno ostavljati lagerovan na parceli na kojoj će se aplicirati duži vremenski period. Naprotiv, potrebno ga je odmah zaorati sa zemljišnim slojem. Ukoliko to nije moguće, može se izvršiti njegovo malčiranje sa žetvenim ostacima nakon što se rasturi na zemljištu što će spriječiti bespotrebno ispiranje korisnih materija iz stajnjaka.

Sprječiti kontaminaciju proizvoda stajnjakom

Stajnjak je osnovni hranljivi element i zemljišta i biljaka sa jedne strane dok sa druge strane može biti izvor zagađenja proizvoda i životne sredine. S time u vezi, potrebno je stajnjak primjenjivati najmanje 60 dana prije žetve kako bi se sprječila kontaminacija povrća.

Pored toga, potrebno je izbjegavati upotrebljavati i koristiti stajnjak tokom aktivne vegetacije biljaka. Ne korisiti stajnjak svinja, mačaka i pasa u proizvodnji jer se mnoga njihova oboljenja mogu premijeti i na čovjeka. Pored navedenog, voće i povrće je potrebno prije upotrebe dobro oprati.

Ne korisiti stajnjak svinja, mačaka i pasa u proizvodnji jer se mnoga njihova oboljenja mogu prenijeti i na čovjeka.

Nepravilno rukovanje stajnjakom može dovesti do kontaminacije svježih proizvoda. Dospjevanje stajnjaka u zemljište za posljedicu ima oslobađanje mnogih hemijskih jedinjenja. Ista mogu usvojiti biljke i u konačnici može doći do promjene okusa i mirisa povrća, a u najgorem slučaju i do njegove kontaminacije. Stoga, potrebno je stajnjak aplicirati dosta ranije prije sadnje proizvoda, a po mogućnosti, najbolje, u jesen, kako bi se matrije razgradile.

Izbalansirano korištenje stajnjaka

Upotreba stajnjaka u organskoj proizvodnji se temelji na principima izbalansirane upotrebe kako bi njegova upotreba ostavljala što više pozitivnih efekata, a minimizirala negativne učinke. Shodno tome, stajnjak sadrži dosta fosfora i kalijuma, pa njegovo prekomjerno doziranje može dovesti do ožegotina na korijenu, smanjiti tolerantnost na štetočine i patogene, ali i skratiti period čuvanja stajnjaka.

Prekomjerna količina hraniva može blokirati usvajanje ostalih hraniva od strane biljke iako iz u zemljištu ima dovoljno. Višak fosfata onemogućuje usvajanje bakra i cinka, a višak kalija smanjuje usvajanje bora, mangana i magnezijuma. Pored toga, tokom razlaganja stajnjaka oslobađaju se brojne organske kiseline pa dolazi do zakiseljavanja zemljišta. Za posljedicu dolazi do nemogućnosti usvajanja kalcijuma, a nakon toga i do deformiteta plodova i nedovoljnog sazrijevanja.

Sa druge strane pretjerano doziranje stajnjaka za posljedicu ima stvaranje suviška azota u zemljištu. Konačna posljedica toga je vegetativni rast biljaka koje ne prati adekvatan razvoj plodova. Stoga, izbalansirana upotreba stajnjaka je od izuzetne važnosti.

Karakteristike i prednosti đubrenja stajnjakom

Vrlo važno je poznavati i stepen iskorištavanja stajnjaka budući da stajnjak za razliku od mineralnih đubriva karakteriše produženo djelovanje. Naime, iako se kalijum u prosjeku u prvoj godini u potpunosti iskoristi, iskorištenje azota je na prosječno 50%, dok je iskorištenje fosfora još manje.

Pored navedenog, važno je koristiti zgorjeli (fermentisani) stajnjak jer on ima najbolji omjer hranjivih materija i organske materije, a pored toga najmanje će negativne efekte ostaviti po biljku i zemljište budući da je u organskoj proizvodnji zabranjeno koristiti komercijalne insekticide na bazi različitih hemijskih aktivnih materija.  Najmanji vremenski period potreban za zgorjevanje stajnjaka je 5-6 mjeseci, mada je u nekim uslovima (visoka vlažnost, veika hladnoća), on nešto duži pa doseže čak i do godinu dana i više.
 


Tagovi

Organska proizvodnja Stajnjak Izblansirano korištenje Pravilno lagerovanje Pravilna upotreba Kada stajnjak Jesen Zagađenje Zaoravanje


Autor

Admir Hodžić

Admir Hodžić

Magistar agronomije, sa orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i dijeli zanimljive agro teme.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi