• Organsko povrće
  • 10.02.2019. 16:00

Kako sijati i njegovati povrće u organskom uzgoju?

Sjetvu organskog povrća treba obavljati vrlo pažljivo i precizno jer je neophodno obezbijediti maksimalno iskorištavanje uslova vanjske sredine. Njega usjeva je različita i zavisi prije svega od zahtjeva biljne vrste.

Foto: Flickr / Local Food Initiative
  • 696
  • 117
  • 0

Diplomirana inženjerka poljoprivrede Slavica Kodžopeljić objašnjava da sjetvu organskog povrća treba obavljati vrlo pažljivo i precizno jer je neophodno obezbijediti maksimalno iskorištavanje uslova vanjske sredine. Sjetva se može uraditi na više načina i to u redove, brazde (pantljike), kućice ili omaške. Kodžopeljićeva napominje da se sjetva najčešće obavlja u redove jer takav način obezbjeđuje pravilan razvoj biljaka i njihovu njegu tokom vegetacije.

Kada je pravo vrijeme za sijanje da presadnice ne bude prestare?

Vežaste biljke (krastavac, bundeva, lubenica) najčešće se siju u kućice. U organskoj bašti u kojoj je u jesen zemljište rastreseno vilama i pokriveno biljnim ostacima, u proljeće se kupe grubi ostaci i pred sjetvu zemljište rastresa. Nakon uobičajene sjetve, sjeme se odmah pokriva prosijanim kompostom, a zemljište nasjeckanim biljnim otpacima, kompostom ili tresetom.

Međuredna obrada doprinosi sprječavanju razvoja korova 

Njega usjeva je različita i zavisi prije svega od zahtjeva biljne vrste. Često se mjere njege primjenjuju sukcesivno u vezi za porast usjeva, a neke od njih su međuredna obrada, navodnjavanje, malčiranje zemljišta, zaštita biljaka od štetnih organizama. Međuređna obrada zemljišta omogućava održavanje njegove dobre strukture što utiče na bolji rast i razvoj biljke. Prašenjem odnosno plitkom obradom se obrađuje sam površinski sloj zemljišta na dubinu od 2-3 cm. Kultiviranje je dublja međuredna obrada (5-8 cm). Okopavanjem se postiže obrada oko same biljke u redu.

Kako se riješiti korova u organskoj proizvodnji? 

Međuredna obrada doprinosi sprječavanju razvoja korova i doprinosi održavanju zemljišta u rastresitom stanju. Ona se obavlja sve dok je moguće ući u redove. Poslije navodnjavanja ima dobar efekat kada se stvara pokorica na površini zemljišta jer je razbija i popravlja strukturu zemljišta u gornjem sloju. Navodnjavanje je obavezna mjera nege. U organskoj proizvodnji voda za navodnjavanje mora biti I ili II klase.

Malčiranjem se zemljište čuva od erozije vjetrom i kišnim kapima

Malčiranje se često primjenjuje u organskoj proizvodnji jer stvara povoljniji mikroklimat za biljke. Organski malč reguliše vlažnost zemljišta, temperaturu, otežava rast korova i povećava količinu organske materije u zemljištu. Malčiranjem se zemljište čuva od erozije izazvane vjetrom i kišnim kapima. Za malčiranje se koriste razni organski materijali: slama, žetveni ostaci, sijeno i strugotina od drveta. Međutim, u novije vrijeme za tu namjenu se koriste plastične folije, fotorazgradive folije i malč papir.

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Primjena plastičnih folija dozvoljena je u sistemu organske proizvodnje. One imaju veoma veliku ulogu u suzbijanju korova, tako da nema potrebe za dodatnim tretmanima. Folije omogućavaju zaštitu od niskih ili visokih temperatura u zavisnosti od materijala od kojeg su napravljene. Pod uticajem sunčeve svjetlosti, preko polietilenskih prozračnih folija zagrijeva se zemljište, podstiče sjeme korova na nicanje, a zbog visoke temperature mlad ponik korova ugiba. Ti materijali omogućavaju lako uklanjanje s polja, što je značajno sa stanovišta obrade zemljišta. Tamna folija se može posmatrati kao herbicid koji nije toksičan za biljke, zemljište i čovjeka.

U ogranskoj proizvodnji biljke se mogu štititi pomoću drugih biljaka 

U organskoj proizvodnji se ne koriste pesticidi, nego se uglavnom upotrebljavaju prirodni insekticidi. Biljkama je neophodna zaštita protiv bolesti, ali one se mogu uspješno zaštititi uz pomoć drugih biljaka. Pod terminom bio-zaštite podrazumijevaju se biohemijske supstance koje stvaraju i luče (korjenom i nadzemnim dijelovima biljke) neke biljne vrste odbijajući na taj način štetne zemljišne i druge insekte i tako čuvaju biljke susjede. Kopriva, crveni luk, maslačak, obična paprat, hajdučka trava i druge mogu biti izvrsno đubrivo, dodatak kompostu ili zaštitno sredstvo.

Začinsko bilje i povrće - dobri susjedi u bašči

Korisne biljke su sklonište za korisne insekte (bubamara, parazitna osica i ostale) predatore koji čine sastavni deo integralne i biološke zaštite povrća. Svojom raznovrsnošću, mirisom, bojom cvijeta (neven, kadifica, facelija itd) i načinom uzgoja u bašti (u redovima leja, kao ivičnjaci, ili kružno oko povrća) doprinose biodiverzitetu bašte i zaštiti povrćarskih biljaka.


Tagovi

Povrće Povrćarstvo Organska proizvodnja Slavica Kodžopeljić Obrada zemljišta Malčiranje Biljke prijatelji Korisni insekti


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi