Koje materijale koristiti za malčiranje?

Najbolja mjera uštede vremena koju povrćar može poduzeti je - malčiranje koje vrijedi kako za povrtne kulture tako i za cvjetnjake. Malčirane bašče su zdravije, otpornije su na sušu, eroziju tla, smanjuju rast korova, ali i prisutnost nekih štetočina. 

Postoje dvije osnovne vrste malča: organski i anorganski. Organski malč uključuje nekadašnji živi materijal kao što je lišće, slama, otkos trave, kompost, komadiće drveta, usitnjenu koru, piljevinu, borove igle pa čak i papir. Anorganski malč se odnosi na šljunak, kamenje, foliju u boji i geotekstil. 

Malčiranje - održivi način tretiranja zemljišta

Obje vrste malča sprječavaju rast korova i zadržavaju vlagu zemlje, no samo organski ujedno i poboljšava tlo dok se razgrađuje. Anorganski malč ne razgrađuje i ne obogaćuje tlo, ali pod određenim okolnostima dobar su izbor. Primjerice, folija u boji upija toplinu i zadržava je preko noći što odgovara paradajzu i padlidžanu. 

Dva pravila kod upotrebe organskog malča

Postoje dva pravila kod upotrebe organskog malča. Prvo, koristite ga na zemlji s koje je već uklonjen korov i drugo, postavite dovoljno debeli sloj kako bi spriječili rast novog korova. Sloj od 10 do 15 centimetara je idealan, ali će i 5 do 8 centimetara malča biti dovoljno, posebno u sjenovitim predjelima gdje korov ne buja toliko koliko na suncu. 

U slučaju da znate kako je bašča puna sjemenki korova, upotrijebiti tehniku duplog malčiranja te oko povrća prvo postavite novine, a nakog toga organski malč. 

Nedostaci malčiranja

Iako organski malč spriječava rast korova, a tlo održava hladnim i vlažnim ljeti, polako se raspada i oslobađa hranjive tvari u tlo te zimi sprječava zamrzavanje i naglo odmrzavanje tla, nije savršen. Kada koristite malč kao što su komadići drveta ili piljevine, imajte na umu da je on siromašan dušikom pa prije nego što ga postavite oko biljaka, pođubirte zemlju đubirovom bogatim dušikom. 

Također, vlažni organski malč koji je prislonjen na stabljike povrća može uzrokovati trulež i gljivice, zato ga nemojte potpuno prisloniti na stabljiku. Vlažni malč može privući i glodavce koji će se u njemu gnijezditi pa ga redovito pregledavajte. U slučaju čestih padavina, u malču će se skrivati i puževi. Tada ga maknite i prosušite prije vraćanja. 

Malč od lišća je dobar izbor, ali pripazite na lišće oraha i hrasta koje sadrži otrovne susptance ili list platane i sličnog drveća jer je debelo i teško se razgrađuje. Svakako ga usitnite i pomiješajte s kakvim drugim organskim malčem. Primjerice, preko njega prijeđite kosilicom i tako ga usitnite. 

Karton i novine

Maličranje kartonom i novinama je prilično efikasno. Ako želite spriječiti rast korova na većoj površini, postavite deblje slojeve kartona te ga otežajte ciglom i sl. Ako karton ili novinski papir stavljate između povrća, prvo ga usitnite, a kada ga postavite, dobro ga zalijte. Ako postavljate veće komade, izbockajte ga vilama ili nožem.  U slučaju tanjeg papirnatog malča, on će se brzo razgraditi pa ćete morati dodavati slojeve malča. 

Komadići drveta i pljevina

Komadići drveta i piljevina dekorativno izgledaju u cvjetnjacima. Umjesto da ga kupite u trgovini po visokoj cijeni, posjetite kakvu pilanu u svojoj blizini ili komunalno poduzeće koje će vam po niskoj cijeni ustupiti malč. Božićno drvce možete iskoristiti kao materijal za malčiranje. Podsjećamo, drveni malč se neće tako lako razgraditi pa ćete još godinama nailaziti na njega pri kopanju. 

Otkos trave 

Otkos trave može biti odličan malč koji će razgradnjom oslobađati dušik i hraniti zemlju. No, prije nego što ga postavite u bašču, među povrće, pustite ga da se prosuši jer će inače gnjiliti. Također, ako je pokošena trava već otišla u sjeme, imajte na umu da ćete ubrzo u bašči imati - travnjak. 

Kompost kao malč

Imate li puno komposta, možete ga koristiti kao malč, no imajte na umu da će se on brzo osušiti i na taj način izgubiti hranjiva svojstva. Kompost radije rezervirajte za svaku biljku ponaosob tako što ćete ga prosuti oko same biljke, a na njega staviti organski malč. Tako će kompost ostati vlažan i biološki aktivan što će osigurati maksimalnu korist za vaše biljke. 

Slama i sijeno

Slama i sijeno se u našim krajevima najčešće koriste za malčiranje. No, pripazite na sjeme koje može sadržavati pa u slučaju da vam u bašči krene rasti pšenica, odmah ju iščupajte i ostavite sa strane da se osuši. Slama i sijeno su primamljivi glodavcima i drugim štetočinama pa takav malč nemojte prisloniti baš na samu biljku. 

Anorganski malč 

Geotekstil i plastična folija mogu učiniti čudesa u vašoj bašči. Crna folija će prenijeti toplinu na tolo, učinkovito stvarajući mirkoklimu oko tri stupnja toplijom od vanjske temperature. Ovakav malč posebno je dobar za jagode, dinje, lubenice, krastavce i tikvice. 

Primjena raznobojnih malč folija u povrćarstvu

No, treba imati na umu da plastični malč nije ekološko rješenje i postoji problem njegovog odlaganja i razgradnje. Zato, ako ga koristite, na kraju vegetacijske zone ga pokupuite sa zemlje, prosušire i pohranite na suhom mjestu tijekom zime. Na ovaj način biste ga mogli koristiti godinama. 

Geotekstil je učinkovit poput crne folije, ali također postoji problem zbrinjavanja. Vremenom propadaju pa se na njih mora stavljati dodatni sloj malča. Osim toga, korov koji raste ispod njega hvata se za niti pa ga je nezgodno maknuti.