Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Malčiranje
  • 20.06.2016. 15:00

Malčiranje - održivi način tretiranja zemljišta

U posljednjih nekoliko decenija, uz masovnu poljoprivrednu industrijsku proizvodnju, otišlo se predaleko u neodrživom načinu tretiranja zemljišta i njegovoj degradaciji. Malčiranje je povratak prirodi.

Foto: Tatjana Suhajček
  • 2.440
  • 423
  • 0

Način na koji konvencionalna poljoprivredna proizvodnja tretira zemljište nije održivo, a bez zdravog zemljišta, nema ni zdravog proizvoda. Ako se osvrnete oko sebe, zavirite na livadu ili u šumu, vidjećete da zemljište nije golo, zapravo, slabo da ćete ga i primijetiti, jer je prekriveno vegetacijom karakterističnoj za taj ekosistem.

U rano proljeće, dok je zemljište u šumi još uvijek prekriveno lišćem koje su stabla odbacila u jesen, krenuće da se pojavljuju prve proljećnice. One su čekale svoje vrijeme i nikle su. Novi život je nastao, a biljne zajednice se dalje u toku godine smjenjuju jedna za drugom. Kroz proces kruženja materija i protoka energije, životni ciklus se nastavlja.

Neodrživi način tretiranja zemljišta

U posljednjih nekoliko decenija, uz masovnu poljoprivrednu industrijsku proizvodnju, otišlo se predaleko u neodrživom načinu tretiranja zemljišta i njegovoj degradaciji.

Istražujući alternativnije pristupe poljoprivredne proizvodnje, počela sam da eksperimentišem u bašti sa metodama koje uopšte ili u jako maloj mjeri mehanički tretiraju zemljište prilikom obrade. Iako su to i bili moji počeci u proizvodnji povrtlarki za vlastite potrebe, odlučila sam da pokušam s nečim što mi se čini prirodnijim i logičnijim. Kada nekome kažem da ne orem već 3. godinu, niti štijem, uglavnom ljudi ostaju u čudu, jer je taj način tretiranja zemljišta za većinu ljudi jedini koji znaju i jedini koji se čini moguć.

U jesen, kada se većina kultura diže sa zemlje, a to može potrajati sve do novembra (uz klimatske promjene u kojima se nalazimo, gdje nije izvjesno kad će početi prvi mrazevi, dosta toga preživi i daje plodove duboku i u novembru), zemljište prekrijem sijenom i/ili slamom. Sloj je između 5-10 centimetara visok, ali što je ovaj sloj deblji, toliko je manje posla u proljeće.

U proljeće (zavisno od vremenskih prilika, kulture koja se sije i njenih zahtjeva za vlagu i toplotu) polako oslobađam gredice. Ja sam formirala gredice, toliko da mogu imati ograničene staze, a način na koji ćete organizovati svoju baštu uopšte nije bitan, to radite kako vam odgovara. Prekrivač od sijena/slame, možete potpuno skinuti sa gredice, pa kad završite sjetvu vratiti, a možete samo maknuti red na kojem ćete sijati.

Ovaj sloj se za par mjeseci već skoro 2/3 smanjio, odnosno razgradio. Ja obično skinem sve da se malo prosuši, jer zemljište ispod prekrivača je jako vlažno. Za kulture kojima je potrebna viša temperatura je bitno da malo ranije uklonite malč kako bi se zemljište ugrijalo, jer je ispod malča zemljište hladnije. Kad skinete malč, primjetićete nešto pirike (Agropyrum repens) ili nekih drugih vrsta koje se kod vas javljaju, ali sve to vrlo brzo uklonite ručno. Zemljište ispod malča je već obrađeno, najveći dio posla su odradile gliste, ali tu su i drugi manji organizmi koji pomažu razgradnju organske materije i svojim prolaskom zemljište ga ruju, tako da ćete redove ili kućice za sijanje pripremiti ručno bez ikakvih problema. Obično direktno u redove dodam malo komposta kao prehranu, ali nekad i to nije potrebno, zavisno da li sam već u jesen to uradila.

Malč sprječava ispiranje minerala

Zemljište možete prekrivati sa raznim materijalima, organskim ili sintetičkim, onim što vam je dostupno. Organski materijali (sijeno, slama, lišće, otkos trave, drvna sječka, piljevina, karton...) su dobri jer se istodobno i razgrađuju i obogađuju zemljište hranjivim materijama. Zbog čega ne treba zemljište ostavljati golo. Na početku sam već spomenula kako je to u prirodnim ekosistemima i kako sve savršeno funkcioniše. Da, poljoprivredne površine jesu vještački ekosistemi u kojima važe neka posebna pravila, ali održavajući vještačke sisteme što više prirodnijoj ravnoteži, može biti više dobro, nego loše, ukoliko nam je naravno stalo da očuvamo taj značajan resurs koji nam omogućuje da se prehranimo.

Zemljište koje je prekriveno je zaštićeno od direktnog uticaja toplote sunčevih zraka koje ga isušuje. Malč sprečava ispiranje minerala uslijed kiše, negativnog uticaja vjetra, te bolje reguliše vlažnost zemljišta što je naročito značajno u toku ljetnog sušnog perioda. Prekrivanjem sprečavate i usporavate rast biljkama koje ne želite u tom momentu da gajite. Zovu ih korovom, ali taj izraz je proizvod konvencionalne poljoprivrede i priroda ga ne poznaje, a mnoge takve biljke su i hranjive i ljekovite.

Malčiranje ima i neke svoje nedostatke, ali su oni zanemarivi u odnosu na svu prednost koju ono ima. Bitno je samo da pratite šta se dešava da možete na vrijeme reagovati. U ovih nekoliko godina nisam primijetila ni jedan negativan efekat. Meni je dovoljan pokazatelj živahno i rahlo zemljište u proljeće kroz koje provučem ruku kao kroz humus i pogled na ispucalo beživotno zemljište komšijskih bašta.

Ono što još možete uraditi u jesen prije prekrivanja zemljišta slamom (većina ljudi koristi sijeno ili slamu), je da ispod ovog sloja, a direktno na zemljište stavite nedozreli kompost ili svježe ostatke kuhinjskog otpada (voće, povrće,..), jer su oni bogati azotom, dok su osušeni biljni dijelovi bogatiji ugljikom. Na ovaj način nećete morati razmišljati o prihrani u proljeće prilikom sijanja i sadnje, jer će se do tad većina toga razgraditi.

Eksperimentima do ravnoteže ekosistema

Još jedna mala priča za kraj. Početkom proljeća, kako sam gredice polako oslobađala od sijena i slame da bih izvršila sjetvu, dio slame koji mi je ostao višak sam ostavljala sa strane. Površina na koju sam ostavljala sijeno je već bila prilično obrasla travom i trebala se pokositi. Prije nekih mjesec dana htjela sam da se taj dio trave ispod sijena pokosi i krenula sam sklanjati sijeno. Ispod sijena te visoke trave nije bilo, odnosno, u velikoj mjeri je polegla i uz malo čupanje rukom, dobila sam manju gredicu spremnu za sijanje i sadnju, bez oranja, bez motikanja, bez štijanja.

Ono što bih svima preporučila jeste da eksperimentišete, jer dosta je metoda koje možete primijeniti, a da pri tome ne uništite strukturu zemljišta kao ni živi svijet koji ima svoju vrlo značajnu ulogu u ravnoteži ekosistema.

Foto: Tatjana Suhajček


Tagovi

Malčiranje Eko proizvodnja Zemljište Održiva poljoprivreda


Autorica

Tatjana Suhajček

Više [+]

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtlarskoj proizvodnji.