Suzbijanje korova u organskoj proizvodnji isključuje korištenje sintetički proizvedenih herbicida. Kontrola korova bazira se prvo na pravilnom izboru parcele i održavanju zemljišta bez sjemena korova i njihovih organa za vegetativno razmnožavanje. Uništavanje korova bazira se na kombinaciji agrotehničkih i mehaničkih mjera, uz angažiranje radnika.
Korovske biljke predstavljaju ozbiljan problem u poljoprivrednoj proizvodnji uopće, a naročito se to primjećuje u organskoj. One su konkurencija uzgajanim biljkama kada je riječ o hrani, vodi, svjetlosti, prostoru, a kako napominje diplomirana inženjerka poljoprivrede Bojana Karapandžić, mogu biti domaćini štetnim insektima i prouzrokovačima bolesti koji sa njih mogu prijeći na uzgajane biljke. Treba reći i to da pojedini korovi prema uzgajanim biljkama ispuštaju negativnu alelopatiju, odnosno uticaj na osnovu biokemijske interakcije.
Suzbijanje korova u organskoj proizvodnji isključuje korištenje sintetički proizvedenih herbicida. Kontrola korova bazira se prvo na pravilnom izboru parcele i održavanju zemljišta bez sjemena korova i njihovih organa za vegetativno razmnožavanje. Praćenje korovske flore na parcelama i poznavanje biologije korovskih vrsta ključni su za njihovo uspješno suzbijanje.
Uništavanje korova bazira se na kombinaciji agrotehničkih i mehaničkih mjera, uz angažiranje radnika. Ukupan broj korova, pojava bolesti i štetočina može se smanjiti pravilnim plodoredom. Smjenom usjeva mijenja se i sistem obrade zemljišta za određeni usjev, a to sprečava prisustvo i širenje nekih vrsta korova, kao i gomilanje sjemena ili organa za vegetativno razmnožavanje korovskih biljaka. Pravilan rast i povećanje konkurencije uzgajanih biljaka u odnosu na korove, omogućava se, takođe, pravilnim đubrenjem. Održavanje čistoće ekonomskog dvorišta, farme, skladišta stočne hrane, objekata za čuvanje poljoprivredne mehanizacije može znatno spriječiti širenje korova na poljoprivredne površine. Jedna od mjera je i održavanje kanala i međa čestim košenjem.
Mehaničkim mjerama, predsjetvenom pripremom, međurednom obradom, odgovarajućim oruđem, korovi se efikasno uništavaju. Prstaste motičice, četke, grablje ili rala, upotrebljavaju se za suzbijanje korova. Izbor alata zavisi od kulture koja se uzgaja i načina uzgajanje. Za malčiranje se koristi slama, livadsko sijeno, strugotine drveta, fotorazgradive folije, malč papir.
Organski malč regulira vlažnost zemljišta, njegovu temperaturu, otežava rast korova i povećava količinu organske materije u zemljištu. Sendvič sistem u voćarstvu podrazumijeva obradu uske trake oko reda, a međuredni prostor se zatravljuje ili se siju biljke za zeleno đubrivo. One se kose ili tarupiraju, a biljnom masom koja ostaje zemljište se obogaćuje organskom materijom.
U povrćarstvu se korovi suzbijaju i ručno, okopavanjem ili košenjem prije no što formiraju sjeme, uzgajanjem međuusjeva, navodnjavanjem prije sadnje da bi se isprovociralo nicanje korova, a potom se obavlja obrada zemlje tako da usev koji slijedi dobije prednost za svoj razvoj.
Uzgajanjem međuusjeva smanjuje se prisustvo korova i dobiva veća iskorištenost po jedinici površine, veći prinos zbog uzgajanja druge kulture, ili se izbjegne pojava nekih bolesti ili štetočina. Kombinacija tih mjera, njihova pravovremena i pravilna primjena omogućavaju neometan rast i razvoj uzgajanih biljaka.
Tagovi
Autor