Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje zemljišta
  • 13.04.2017. 08:00

Karakteristike i prednosti đubrenja stajnjakom

Neraskidiva veza između stočarske i biljne proizvodnje je stajnjak, gdje količina i sastav istog ovise o vrsti i starosti stoke, vrsti ishrane, tehnologije uzgoja, vrste prostirke i slično. Stoga različite vrste stajnjaka često poznata i kao "domaća organska đubriva" imaju posebne karakteristike i prednosti.

Foto: Bigstockphoto/budabar
  • 5.152
  • 202
  • 0

Smjesa čvrstih i tečnih ekskremenata i prostirke čini najbolju osnovnu ishranu za poboljšanje i održavanje kvalitetnih fizičko-hemijskih i bioloških osobina zemljišta. Koncentracija vode, suhe materije, azota, fosfora, kalija i niz mikroelemenata predstavlja nezamjenjivo i sasvim sigurno najstarije prirodno đubrivo - stajnjak. Neraskidiva veza između stočarske i biljne proizvodnje je stajnjak, gdje količina i sastav istog ovise o vrsti i starosti stoke, vrsti ishrane, tehnologije uzgoja, vrste prostirke i slično.

Stoga različite vrste stajnjaka često poznata i kao "domaća organska đubriva" imaju posebne karakteristike i prednosti. Primjena istih zbog specifičnih fizičko-hemijskih osobina, razgradnje i djelovanja u zemljištu je različita. Danas najčešće korišteni oblici stajnjaka su: goveđi, konjski, ovčiji, svinjski i stajnjak peradi. Iako je tržište preplavljeno industrijskim mineralnim đubrivima, koja su dopunska, stajnjak je nezamjenjljiv u jesenjem osnovnom đubrenju zemljišta.

Primjena stajnjaka

Da bi stajnjak bio upotrebljiv on mora da bude "zreo". Sazrijevanje stajnjaka uveliko zavisi od niza faktora poput temperature, vrste gnoja, načina rasprostiranja. Toplim postupkom razgradnje omogućava se slobodan pristup kisiku, uz veću temperaturu i brže dozrijevanje mase. Ovaj postupak se može usporiti tzv. hladnim postupkom gdje se na zreli sloj stajnjaka rasprostire novi svježi stajnjak. Poželjno bi bilo da sazrijevanje stajnjaka traje najmanje 5 do 6 mjeseci, pa čak i do 8 mjeseci kako bi se dobilo što kvalitetnije đubrivo.

Pravilna upotreba stajnjaka, odnosno unošenje u zemljište zrelog stajnjaka je jedan od osnovnih preduvjeta da bi biljka iskoristila sav hranidbeni potencijal koji đubrivo pruža. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zadržavanju azota, odnosno spriječiti isparavanje azota u ljetnim mjesecima pri visokim temperaturama, a u jesenjem đubrenju postoji mogućnost ispiranja u dublje slojeve zemlje pri obilnim kišama. Također vrlo bitno je i vrijeme zaoravanja, od čega zavisi iskorištenost đubriva u zemljištu, 20-25 cm dubine, stoga je poželjno odmah nakon razbacivanja stajnjaka izvršiti i zaoravanje.

Tabela 1. Iskorištenost stajnjaka u odnosu na vrijeme zaoravanja

VRIJEME ZAORAVANJA

ISKORIŠTENOST ZAORANOG STAJNJAKA (%)

Odmah nakon razbacivanja

100 %

24 sata poslije razbacivanja

80 %

70 sati poslije razbacivanja

70 %

4 dana poslije razbacivanja

50 %

Vrste stajnjaka

Goveda preko 500 kg tjelesne mase prema procjenama otprilike godišnje proizvedu oko 14 t svježeg stajnjaka, (11 t zrelog stajnjaka), konji 9 t svježeg odnosno 7 t zrelog stajnjaka. Ovce težine preko 45 kg godišnje otprilike proizvedu 0,7 t svježeg, 0,5 t zrelog stajnjaka, dok svinje preko 100 kg tjelesne mase proizvedu 2,5 t svježeg odnosno 2,0 zrelog stajnjaka u optimalnim uvjetima ishrane, držanja i dobrog zdravstvenog stanja. Gubitci nastaju u procesu sazrijevanja i zavise od uvjeta sazrijevanja i niza okolinskih vremenskih faktora.

Goveđi stajnjak, često zvan i "hladnim stajnjakom" iz prostog razloga što rastvaranje traje dugo i djeluje jako sporo u zemljištu. Sadrži 77.3 % vode, 20.3% organske materije, 0.4% azota 0.3% fosfora, 0.5% kalijuma i ostatak čine kalciji, magneziji i sumpor. Nezamjenjiv u tehnologiji ekološkog uzgoja u voćnjacima, vinogradima i na parcelama za povrćarsku proizvodnju.

Konjski stajnjak zbog većeg sadržaja nesvarene organske materije proces razlaganja je jako intenzivan, te se ovaj stajnjak svrstava u grupu "toplih stajnjaka" koji prilikom unosa u zemljište vrlo brzo djeluje. Sadrži 71.3% vode, 25.4% organske materije, 0.6% azota, 0.3% fosfora, 0.6% kalijuma i ostatak čine kalciji, magneziji i sumpor. Konjski stajnjak pogodan za osnovnu gnojidbu za biljke koje zahtijevaju gnojivo sa više organske materije (krompir, repa, celer, kao i ostali plodovi povrća).

Ovčiji stajnjak spada u grupu "toplih stajnjaka" pogodnih za teža i hladnija zemljišta. Sadrži lako razgradive materije i jako nizak postotak celuloze. Sadrži 63.4% vode, 31.8% organske materije, 0.9% azota, 0.5% fosfora, 0.8% kalijuma i ostatak čine kalciji,magneziji i sumpor. Jako je sličan konjskom stajnjaku sa vrlo bogatom mikroflorom te je pogodan za mješavinu sa ostalim stajskim đubrivima.

Ne pretjerivati s količinama

Svinjski stajnjak preporučuje se da se koristi samo za lakša zemljišta zbog neintenzivne mikrobiološke aktivnosti. Za razliku od ostalih stajnjaka udio prostirke je manji i kvalitet direktno zavisi od vrste ishrane. Sadrži 72.4% vode, 25.0% organske materije, 0.6% azota, 0.5% fosfora, 0.4% kalijuma i ostatak čine kalciji,magneziji i sumpor.

Stajnjak peradi svrstava se u koncentrovana đubriva izuzetno bogata hranivima sa većim procentom sadržaja azota i fosfora u odnosu na druga đubriva. Vrlo bitno je koristiti stajnjak starijih životinja kokoški u dužem vremenskom periodu uzgoja, u odnosu na mlađe životinje kod kojih stajnjak ima manje hranivih materija. U narodu poznat stajnjak kao pilićar vrlo jakog mirisa i đubrivo koje vrlo brzo djeluje u zemlji nakon zaoravanja. Ne treba pretjerivati sa količinama jer zbog svoje jačine može spržiti korijenov sistem. Izuzetno pogodno đubrivo za ratarske kulture u uzgoju na otvorenom.

Foto: Bigstockphoto/budabar


Tagovi

Zemljište Đubrivo Stajnjak Stoka Đubrenje Sazrijevanje Azot Zaoravanje Iskorištenost Goveda Konji Ovce Svinje Ishrana Rastvaranje Organska materija Osnovna gnojidba Celuloza Mikroflora Prostirka Koncentrovana đubriva Pilićar


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.