• Prirodna đubriva
  • 26.05.2019. 07:30

Organska đubriva: Stajnjak je dovoljno unositi svake četvrte godine

U biljnoj proizvodnji najbolje je kombinovati nekoliko različitih izvora hranjivih elemenata. Primjeri dobre prakse za ovo su organska i prirodna mineralna đubriva, mikrobiološka đubriva, zatim gajenje leguminoza, združenih i pokrovnih usjeva ili zaoravanje žetvenih ostataka.

Foto: Depositphoto/aigarsr
  • 1.029
  • 91
  • 0

Upotrebom organskih đubriva, popravlja se hranidbeni, vodni, vazdušni i toplotni kapacitet zemljišta. U biljnoj proizvodnji najbolje je kombinovati nekoliko različitih izvora hranjivih elemenata. Primjeri dobre prakse za ovo su organska i prirodna mineralna đubriva, mikrobiološka đubriva, zatim gajenje leguminoza, združenih i pokrovnih usjeva ili zaoravanje i/ili kompostiranje žetvenih ostataka.

Bitno je napomenuti da je u organskoj proizvodnji dozvoljena primjena mineralnih đubriva, ali samo prirodnih (npr. sirovi fosfat, aluminijum kalcijum fosfat, kalcijum sulfat i dr.)

Kako kažu u PSSS Leskovac, primjena organskih đubriva prije svega zavisi od agrohemijske analize zemljišta, potreba gajenih biljaka i od karakteristika samog đubriva.

Najvažnije da đubriva budu prirodnog porijekla

Za organsku, kao i bilo koju drugu proizvodnju, izuzetno je važno pravilno đubrenje, jedino što je u slučaju organske proizvodnje ono ograničeno na prirodna đubriva.

Ako gazdinstvo ne raspolaže stočnim fondom, dozvoljena je da kupuje stajsko đubrivo sa drugih farmi (tradicionalnih i organskih) na kojima je izvršena kontrola. Pri tom trebalo bi tražiti potvrdu da genetski modifikovani organizmi nisu prisutni u đubrivu. 

Kako najbolje pripremiti kompost

Preduslov uspješne proizvodnje je kombinovan uzgoj usjeva i stoke jer jedino tako može da se obezbjedi kruženje hranjivih elemenata unutar farme, bez velikih inputa sa strane.

Koristiti samo zreo stajnjak

Stajnjak predstavlja smjesu izmeta domaćih životinja i prostirke i on je kompleksno đubrivo jer se u njemu nalaze svi mikro i makroelementi neophodni za rast i razvoj gajenih biljaka.

Najčešće se sakuplja, čuva i sazrijeva u humkama koje su trapezastog oblika i koje se prekrivaju slamom. Zrenje stajnjaka traje od tri do šest mjeseci, što zavisi od intenziteta njegovog sabijanja i veličine humke.

Zreo stajnjak karakteristične je mrke boje, na dodir je mastan i ima odnos ugljika (C) i azota (N) od 17 do 20 :1. Korištenje svježeg stajnjaka nije dozvoljeno zato što postoji opasnost od negativnog uticaja na agroekosistem, kontaminacije biljaka i njihovo moguće oštećenje.

Hraniva iz ovog đubriva oslobađaju se u dužem vremenskom periodu, od tri do pet godina, u zavisnosti od vrste životinja kao i od tipa zemljišta (na težim zemljištima duži period razlaganja, na lakšim kraći). Takođe, u prosjeku se u prvoj godini iskoristi 20 - 35% azota, 20 - 35% fosfota i 67% kalijuma.

Generalno, u prvoj godini efektnost stajnjaka je 50%, u drugoj oko 30% dok se u trećoj 20%. Preporučuje se unošenje od 40 do 50 t/ha svake četvrte godine.

Birajte ocjedita mjesta za odlaganje

Stajnjak se u zemljište može zaorati pred osnovnu obradu u jesen, u proljeće, odnosno u ljeto, neposredno prije sjetve ili sadnje. Rasipanje treba obaviti po hladnom i oblačnom danu. Potrebno je da se odmah, odnosno, što prije unese u zemljište jer se ostavljanjem na površini više dana gubi organska materija i azot.

Ukoliko zbog nekih razloga unošenje stajnjaka nije moguće odmah, onda se on ostavlja na parcelama u gomile, na ocjedita mjesta, a potom se gomile pokrivaju slojem zemlje.

Pravilima u proizvodnji do bezbjednog đubrenja

Postoje određena pravila u organskoj poljoprivredi, kada je riječ o upotrebi đubriva i koja bi trebalo da se ispoštuju. Neka od njih su npr. da je kod ovog tipa proizvodnje predviđen maksimalni unos od 170 kg azota po hektaru, kako bi se spriječilo ispiranje ovog makroelementa, zatim zabranjeno je unošenje teških metala i štetnih organskih supstanci, širenje korova, zagađivanje zemljišta štetnim organizmima i dr.

Kako obnoviti humus?

Sva đubriva koja se koriste moraju biti potpuno prirodnog porijekla. Ovo znači da su ona iz sopstvene proizvodnje.

Od prirodnih đubriva, u organskoj poljoprivredi najveći značaj imaju:

  • stajnjak
  • kompost
  • glistenjak
  • zeleništno đubrivo
  • treset
  • tečna organska đubriva

Tagovi

Stajnjak Organska proizvodnja Prirodna đubriva Kapacitet zemljišta Sirovi fosfat


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi