Suše i nestašica vode mijenjaju poljoprivrednu sliku Evrope - neke kulture više neće uspijevati

Suša, visoke temperature i sve veći nedostatak vode mijenjaju uvjete za poljoprivredu širom Evrope. Posebno su ugrožena područja Sredozemlja, gdje bi pojedine kulture zbog sve sušnijih uvjeta mogle postati neprikladne za uzgoj.

"Neke kulture više neće uspijevati, posebno u najsušnijim područjima Sredozemlja i južne Evrope", rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Evropske agencije za okoliš (EEA) za European Newsroom.

Ni veća ulaganja u navodnjavanje ne moraju biti rješenje. U dijelovima Evrope vode jednostavno neće biti dovoljno za takav način prilagodbe, pa bi zemljište koje se danas koristi za poljoprivredu u budućnosti moglo postati neprikladno za proizvodnju.

Problemi sa snabdijevanjem već ove zime

Ovogodišnje ljeto pokazalo je koliko su problemi već izraženi. Dugotrajna sušna razdoblja i visoke temperature nisu pogodili samo poljoprivredu, već su se posljedice osjetile i na saobraćajnoj i energetskoj infrastrukturi. U pojedinim dijelovima Evrope ekstremni vremenski uvjeti već otežavaju svakodnevno funkcioniranje, a posljedice su sve vidljivije i na poljima.

"Teške suše poremetile su poljoprivredu, naš saobraćaj, pa čak i energetsku infrastrukturu. I vidjeli smo snažne toplotne valove u mnogim dijelovima Evrope koji su imali velike posljedice na infrastrukturu, zdravlje i dobrobit ljudi“, dodala je.

Čadro: BiH mora uspostaviti sistem ranog upozoravanja i pravovremene reakcije na sušu

Za poljoprivrednike je posebno zabrinjavajuća kombinacija manjka vode i visokih temperatura. Posljedice se već osjećaju na usjevima, a žetve u pojedinim područjima kasne i donose manje prinose. Problem bi se mogao osjetiti i izvan polja, već tokom ove zime, kroz dostupnost hrane i snabdijevanje tržišta.

Suša se pritom više ne može posmatrati kao problem ograničen na jug Evrope. Posljedice se šire i na područja koja se tradicionalno ne povezuju s ozbiljnim manjkom vode. Ukrajina i Mađarska suočavaju se sa sušom, dok su neuobičajeno suhi uvjeti zabilježeni i u Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj.

"Takve promjene otvaraju pitanje kako će izgledati evropska poljoprivreda u godinama koje dolaze. Sjeverniji dijelovi kontinenta mogli bi postati pogodni za uzgoj nekih novih kultura, ali to neće nužno biti dovoljno da se nadoknade gubici nastali zbog suša, poplava i drugih ekstremnih vremenskih događaja", napominje.

Farmeri prinuđeni rano skidati silažu: "Klipovi krezavi k'o baba od 90 godina"

Odluke o poljoprivredi, infrastrukturi i drugim područjima zato se više ne bi trebale donositi gledajući samo nekoliko godina unaprijed. Pri planiranju ulaganja potrebno je uzeti u obzir klimatske uvjete koji će oblikovati proizvodnju i ekonomiju tokom decenija, odnosno računati s vremenskim horizontima od deset, 20 i 50 godina.

Upozorenje dolazi nakon izvještaja Zajedničkog istraživačkog centra (Joint Research Centre) Evropske komisije o sušnim uvjetima koji zahvaćaju polovicu EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo. Niski vodostaji rijeka već su prisutni u više dijelova Evrope, a istovremeno se pogoršavaju uvjeti za uzgoj pojedinih kultura.

Potrebna ulaganja vrijedna milijarde eura

Koliki je problem suša za evropsku poljoprivredu pokazuje procjena objavljena u martu. Suša je trenutno odgovorna za 54 posto poljoprivrednih gubitaka u EU-u, dok na obilne padavine otpada 21 posto, mraz 16 posto, a grad devet posto.

"Podaci pokazuju zašto prilagođavanje klimatskim promjenama više ne može čekati povoljnije budžetske okolnosti. Ulaganja u otporniju poljoprivredu, vodne resurse, promet i energetiku potrebna su već sada jer bi se dio štete mogao izbjeći pravodobnim djelovanjem“, smatra Ylä-Mononen.

No, prilagodba sama po sebi nije dovoljna. Evropa istovremeno mora smanjivati emisije i pripremati se za klimatske posljedice koje će se osjećati čak i uz ambiciozno smanjenje emisija.

Za takva će ulaganja biti potrebna znatna sredstva. Procjene EEA-e pokazuju da bi prilagodba klimatskim promjenama u saobraćaju, energetici i poljoprivredi do 2050. mogla koštati između 53 i 137 milijardi eura godišnje, ovisno o porastu temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor