Čadro: BiH mora uspostaviti sistem ranog upozoravanja i pravovremene reakcije na sušu

Suša tokom ljeta 2026. nije samo pojedinačni ekstremni događaj. Ona je upozorenje da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti usklađen sistem praćenja, prognoziranja, ranog upozoravanja i pravovremene reakcije na sušu.

Glavna je ovo poruka teksta, kojeg je prof. dr Sabrija Čadro, prodekan za naučnoistraživački rad i međunarodnu saradnju Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, objavio na stranici Fakulteta.

Ovaj, vanredni profesor za oblast pedologije, agrohemije i melioracije, ističe kako dnevni podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za Bihać, Sanski Most, Tuzlu, Sarajevo, Mostar i Livno pokazuju da je ljeto 2026. bilo je istovremeno izrazito suho i izrazito toplo.

"Takva kombinacija je opasnija od samog manjka kiše, jer visoka temperatura ubrzava isparavanje, povećava potrebe biljaka za vodom i skraćuje vrijeme u kojem tlo može ublažiti stres", navodi prof. dr Čadro, napomenuvši da njego tekst nije proglašenje elementarne nepogode niti konačna procjena štete jer to zahtijeva širu službenu proceduru, podatke o tlu, vodama, vegetaciji, prinosima i izloženosti stanovništva i privrede. Ali, kako dodaje, "dostupna mjerenja i evropski pokazatelji dovoljni su za ozbiljno upozorenje i za početak organizovanog djelovanja."

Institucije već imamo

U svojoj analizi pokazuje i koliko je ljeto 2026. bilo sušno i toplo u Bosni i Hercegovini. Na svih šest analiziranih stanica (Bihać, Sanski Most, Tuzla, Sarajevo, Mostar, Livno) zabilježen je manjak padavina, dok su temperature bile značajno iznad prosjeka, a august je donio posebno izražen spoj suše i ekstremne vrućine.

Napominje da ljetne padavine često dolaze u kratkim i prostorno ograničenim pljuskovima. Takav događaj, podsjeća, može podići mjesečnu sumu, a da ne prekine sušu na način koji je važan poljoprivredi ili vodnim resursima. Kada je tlo zbijeno, ogoljeno ili degradirano, a intenzitet kiše veći od sposobnosti infiltracije, veći dio vode otiče površinski. Posljedice mogu biti erozija, bujične poplave i klizišta, dok se zona korjenovog sistema i podzemne vode ne dopune dovoljno. Zbog toga sistem upozoravanja ne smije pratiti samo mjesečnu sumu, nego i raspored i intenzitet padavina, vlažnost tla, evapotranspiraciju, stanje vegetacije i vode u rijekama i podzemlju.

Država bogata vodom, a prinosi padaju zbog suše - kako do održivog rješenja?

Navodi i da Bosna i Hercegovina već ima najvažniju početnu vrijednost: stručne institucije i ljude koji mjere, kontrolišu i tumače hidrometeorološke podatke.

"Nacionalni sistem ne treba graditi mimo postojećih institucija, nego povezivanjem FHMZ-a, Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, nadležnih organa Brčko distrikta, vodnih agencija, statistike, civilne zaštite, ministarstava, savjetodavnih službi, javnog zdravstva, energetike, univerziteta i korisnika na terenu", predlaže ovaj profesor, istakavši kako je potrebna dovoljno gusta mreža javnih analognih i automatskih stanica, jedinstvena kontrola kvaliteta, poznata metapodatkovna historija i pravovremena razmjena podataka.

Račun ljeta tek će se vidjeti

Farmeru je, napominje, potrebna tačna informacija dovoljno rano da promijeni termin sjetve, navodnjavanja, prihrane ili žetve.

"Konačan račun ljeta 2026. tek će se jasnije vidjeti u prinosima, kvalitetu proizvoda, raspoloživosti stočne hrane, potrošnji vode za stoku, troškovima navodnjavanja i prihodima domaćinstava. Fotografija oštećenog usjeva snažno svjedoči o stresu, ali ne može zamijeniti reprezentativnu procjenu. Upravo zato treba istovremeno mjeriti opasnost, izloženost i stvarni uticaj", piše prof. dr Čadro.

Ovo, kako dodaje, nije problem jedne godine. Nacionalni plan adaptacije BiH ukazuje na toplija ljeta, veći rizik od suše i rast potreba za navodnjavanjem, uz mogućnost češćih intenzivnih padavina. "To znači da se moramo pripremiti i za manje vode i za više vode u pogrešno vrijeme. Poljoprivredi je potrebna promjena od reakcije nakon štete prema upravljanju rizikom prije sezone."

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu dobio novo rukovodstvo: Jasmin Grahić na čelu ustanove

Ono što sada treba uraditi, prema njegovom mišljenju, je pokrenuti izradu nacionalnog plana za sušu; uspostaviti međuinstitucionalnu radnu grupu; dogovoriti zajedničke indikatore, pragove i protokole; osigurati stabilno finansiranje hidrometeoroloških službi; pripremiti registar uticaja i modul o vodi u punom poljoprivrednom popisu; te razviti nekoliko spremnih projekata za domaće, GEF, GCF, Adaptation Fund, EU i rijadske finansijske tokove.

O suši, upravljanju vodom i prilagođavanju poljoprivrede, najavio je, razgovarat će se i na 35. međunarodnoj naučno-stručnoj konferenciji poljoprivrede i prehrambene industrije, koja će biti održana od 7. do 9. oktobra 2026. u Sarajevu.

^{*Naslovna fotografija: Sabrija Čadro/PPF UNSA}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor