Farmeri prinuđeni rano skidati silažu: "Klipovi krezavi k'o baba od 90 godina"

Ekstremni toplotni uslovi i sedmice bez kapi kiše ostavili su pustoš na domaćim oranicama. Kukuruz, koji je u proljeće imao dobar start, u ključnoj fazi oprašivanja i nalivanja zrna ostao je bez vlage. Rezultat su spržene stabljike, zakržljali i deformisani klipovi te ratari koji su znatno prije uobičajenih rokova morali izaći s kombajnima na terene kako bi spasili barem dio mase.

Ono što je trebalo ići u zrno, masovno se preusmjerava u silažu, ali ni tu nema razloga za optimizam – mase je znatno manje, a kvalitet je pod velikim znakom pitanja.

Semberija i Majevica: "Krezavo k'o baba od 90 godina"

Iz Semberije, jedne od najvećih žitnica u zemlji, stižu loše vijesti. Poljoprivrednici ističu da ne pamte ovakvu sušu. Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja "Sela Semberije i Majevice", navodi da je na tom području već skinuta polovina planirane silaže jer je usjev doslovno izgorio u polju.

"I ja sam završio silažu i nema ništa samo klasina. Kvalitet je nikakav. Bit će vjerovatno puno otrova i svega. Prašina se diže do nebesa kad radiš, katastrofa. Sve je izgorjelo i u Semberiji i ovamo kod nas na brežuljkastim terenima. Prinos će biti umanjen i 80-90%", kaže Bakajlić.

Stanje na terenu opisuje slikovito, ističući da se kukuruz ubrzano skida sa svih parcela: "Ljudi sijeku maksimalno količine u silažu. Tamo gdje se nazire klip na oko, kad otvoriš ljusku krezavo k'o baba od 90 godina. Kako je krenulo mislim da će do septembra sav kukuruz biti skinut."

Bakajlić, koji je pod kukuruzom imao 15 hektara, ozbiljno razmišlja o opstanku svog stočnog fonda i daljim koracima.

"Skinuo sam pola, a razmišljam da sve sasiječem, da zatvorim adekvatno i može tako stajati godinu-dvije, pa i pet, ako je dobro smještena bez vazduha da se ne kvari, a zrno da nadomirim. Šta ću, kad saberem sve jeftinije je da rasprodam stoku, imam tovne junadi, svinje i nešto ovaca. Džaba je sve kad se sada ne može nadomjestiti proteinima i svim ostalim parametrima", navodi.

Ni u okruženju nije bolja situacija, proizvođači navode kako ne znaju odakle će nabaviti kukuruz. "Stvarno nisam zapamtio jaču sušu, a nisam nikad ni vidio da može temperatura da dođe do 50 stepeni. Na kraju će svi platiti ceh, mi ćemo na selu nekako preživjeti, ovi u gradu će zaglaviti."

Tuzlanski kanton: Prinosi prepolovljeni

Slične, tmurne slike stižu i s područja Tuzlanskog kantona. Eldin Glibanović, farmer i predsjednik Udruženja "Mljekari TK", ističe da su ratari primijenili sve potrebne agrotehničke mjere, ali protiv prirode nisu mogli.

"Nije neka sreća što se tiče kvaliteta i kvantiteta. Bit će sve umanjeno. Suša je stvarno napravila haos, ne znam koliko je već dana bez padavina. Kukuruz je imao dobre izglede. Međutim kad je počeo svilati, kad je trebao kišu, nije imao. Ja sam ovih dana počeo silirati i prinosi su dosta umanjeni, kukuruz je spržen, klip nikakav. Sada nema neke pomoći i kad bi padala kiša", ističe Glibanović.

Govoreći o konkretnim brojkama i visini stabljike, navodi drastične razlike u odnosu na rodne godine. Na ovom području, parcele su usitnjene, pa silažu izvlače uglavnom manjim prikolicama 3-5 tona.

"Do sada su bile te dvije prikolice, znači 5-6 tona po dulumu, odnosno 50-60 t/ha. Međutim, ove godine je prepolovljen prinos. Jučer sam silirao kukuruz koji je bio dobar u početku, sjetva je obavljena na vrijeme, ispoštovane sve agrotehničke mjere - stajsko i mineralno đubrivo, na vrijeme prehranjen, poprskan i stvarno je obećavao do ovih suša. Izgubili smo prije svega na masi, a zatim i na kvalitetu jer klip ima, ali nije do kraja napunjen, nije formiran kako treba jer mu je trebalo dosta padavina."

Predsjednik mljekara TK naglašava da smanjenje mase silaže direktno ugrožava proizvodnju mlijeka te da će farmeri imati velike probleme kad je u pitanju ishrana.

"Vidimo to po smanjenim prinosima silaže koja je osnovni input u proizvodnji mlijeka. I u zemljama okruženja, a i Bosni i Hercegovini - Semberiji i Posavini gdje su najveće žitnice, oni već odavno skidaju silaže i izuzetno je loša sezona. Visina kukuruza pokazuje koliko je loše stanje, nisu dostigli ni 2 m, a u nekim dobrim godinama dostizao je čak do 5 m. Dobro znamo kakvo je stanje u sektoru i pitanje je koliko će farmi na ovakvim otkupnim cijenama mlijeka i ovako skupoj hrani opstati."

Zbog straha da neće imati dovoljno silaže za stoku, mnoge farme otkazuju planove za čekanje zrna. Za Eldinovu farmu su, priča nam, do skora bili dovoljni usjevi sa 20 ha da obezbijede silažu za čitavu godinu. Međutim iz godine u godinu, prateći ove klimatske promjene i sušu, značajno su povećavali sjetvene površine.

"Ove godine smo zasijali 25 ha kukuruzom. I lani i ove godine smo planirali 2-3 ha za zrno, međutim zbog lošeg kvaliteta klipa i bojazni da nećemo imati dovoljne količine silaže, nismo uspjeli da osiguramo zrno", kaže Glibanović.

Već je jasno da će prinosi kukuruza biti manji, bolje nije ni s uljaricama

Kao jedinu svijetlu tačku ove sezone navodi strna žita i krmno bilje, skidane ranije u godini, ali to neće moći u potpunosti nadomjestiti kukuruz:

"U jesen smo zasijali dosta stočnog graška i zobi što smo koristili za sjenažu, a isto tako sijali smo oko 5 ha ječma i tritikala gdje je izuzetno dobar prinos. Sijanjem tih kultura planirali smo spravljanje koncentrovane smiješe za naša muzna grla, uzimajući u obzir da smo posijali više kukuruza koje smo planirali također da ovršimo u zrno. Pokušali smo da osiguramo vlastita žita kako bi naša farma što manje bila ovisna o kupovini koncentrovane smiješe. Međutim situacija je takva da sigurno nećemo imati priliku da oberemo to zrno", priča nam.

Kukuruzi su, kako navodi, podbacili 30 do 40% kad je u pitanju Tuzlanski kanton. Veoma mali je procenat onih koji će brati, ali i oni računaju na umanjene prinose, a farmeri na enormno visoke cijene.

Kozarska Dubica: Haotično stanje

Ni drugi dijelovi zemlje nisu pošteđeni. Teška situacija je i u Kozarskoj Dubici, što potvrđuje Milorad Arsenić, farmer i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - Mljekari Republike Srpske, koji je kukuruz sijao na 100 hektara.

"Mi smo počeli skidati kukuruz prije nego što je planirano, jednostavno više ne može da izdrži. Što se tiče silaže haotično je stanje. Analize će pokazati je li kvalitet zadovoljavajući, a količina je svakako manja. Strahujemo malo zbog toksina, ali ne znam ništa dok ne prođu te analize“, navodi Arsenić.

Pored nedostatka mase, upravo je zdravstvena ispravnost stočne hrane najveća briga mljekara u ovom trenutku.

"Ako bude samo slobodno od aflatoksina mi ćemo opet donekle biti zadovoljni, ali definitivno znatno manji prinos i znatno lošiji kvalitet."

Koje karakteristike mora imati kvalitetan silažni kukuruz?

Kao i njegove kolege u drugim regijama, i Arsenić je morao odustati od plana za proizvodnju zrna kako bi obezbijedio kakvu-takvu količinu silaže za stoku.

"Moja farma je danas krenula skidati silažu, plan je bio 50 ha, ali vjerovatno ćemo više skinuti, možda i 80 posto usjeva. Praktično i ono što je trebalo biti za zrno nam otpada, to će sada ići u silažu. Bit će ili malo za zrno za stoku ili nikako. Mislim da ćemo morati negdje 70 do 80 hektara skinuti, da bi prehranili grla”, kaže Arsenić, dodavši da definitivno svi moraju početi razmišljati o alternativama.

^{*Naslovna fotografija: Screenshot/YT/Eldin Glibanović}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor