Za urbane baštovane "Gradske bašte" obezbjeđene nove površine zemljišta

Nekada zapušteno gradsko zemljište u banjalučkom prigradskom naselju Rakovačke bare, oživilo je pod uticajem urbanih baštovana koji svakodnevno rade na ovim parcelama, kako bi proizveli povrće po ekološkim principima.

Ova gradska bašta, nastala je zahvaljujući ideji Udruženja građana "Gradske bašte", koji su putem projekta "Banjalučka gradska bašta" prije dvije godine, dobili od lokalne samouprave na korištenje 5.000 kvadratnih metara zapuštenog tla. Zatim su na ovoj površini uredili 56 parcela, površine od 60 m², povezanih pristupnim stazama.

Prije dva dana gradonačelnik Igor Radojičić obišao je ovu autentičnu zamisao ekološkog baštovanstva, pretvorenu u parcele sa organski uzgajanim povrćem, proizvedenog za vlastite potrebe, stoji na zvaničnoj stranici Grada Banja Luke.

Uzgoj dostupan i licima s invaliditetom

Prema riječima Radojčića, od ove godine korisnicima "Gradske bašte" na raspolaganju su i dodatne površine, s obzirom da je i interes stanovništva za ovaj vid poljoprivrede, jako veliki.

Banjalučani na nekada zapuštenom gradskom zemljištu danas uzgajaju bio povrće

Dodaje kako će uskoro biti obezbijeđene i lokacije za povrtarski nekomercijalni uzgoj koje bi mogle da koriste i osobe sa invaliditetom.

"U predstojećem periodu plan je da parcele koje su manje neobrađene, ako se radi o obradivom tlu, ponude u zakup građanima da ih koriste, kroz urbanu poljoprivredu ili neke druge projekte koje ćemo raspisati", naveo je gradonačelnik.

Značaj vlastite biološke proizvodnje

Iz Udruženja "Gradske bašte" ističu kako oni promovišu načine biološkog uzgoja, kao i gajenje starih i rijetkih sorti.

"Na ovom mjestu baštovani uče da proizvedu vlastiti sadni materijal iz sjemena, njegovati usjeve, dobiti plod, a na kraju ciklusa da ga iskoriste na najbolji mogući način i iz njega proizvedu sjeme", ističe Milka Tamamović predsjednik "Bašte".

Koordinator projekta, Goran Pivašević, naglašava kako se radi i na edukaciji stanovništva. Ovo je značajno i na međunarodnom nivou, zato što nema još ovakvih udruženja koja i edukuju građane već se bave isključivo proizvodnjom i dodjeljivanjem zemljišta.

Proizvodnja hrane u urbanoj bašti i njezine prednosti

"Sada je iskorišteno samo polovina obradivog zemljišta, odnosno pet dunuma od ukupno deset, na 56 parcela. Aktivnih članova je 50 dok je projektom predviđeno da imamo njih 80, koji bi bili raspoređeni na cjelokupnih 10 dunuma", pojašnjava Pivašević.

Usljed velike zabrinutosti za resurse prirode, ujedno i iz potrebe da nauče nešto novo što im omogućava nezavisnost, radionice izazivaju veliko intresovanje, ne samo kod učesnika na projektu već i kod samih građana.