• Urbano baštovanstvo
  • 02.09.2019. 12:30

Proizvodnja hrane u urbanoj bašti i njezine prednosti

U suvremenoj bašti svoje mjesto mogu naći brojne hortikulturne vrste. Prema grupi biljaka koje se mogu uzgajati u njemu, bašta može biti povrtnjak, cvjetnjak, mini voćnjak, vinograd, začinska, ljekovita i aromatična bašta, dekorativna, ali i kombinirana bašta svega navedenog.

Foto: Depositphoto/ChiccoDodiFC
  • 81
  • 29
  • 0

Urbane bašte nisu novina, one su mjesta socijalizacije, dostupne i bogatim i siromašnim ljudima. Urbana bašta predstavlja prostor na kom se posebno ili kombinirano uzgaja povrće, cvijeće, začinsko, aromatično i ljekovito bilje, dekorativne dendrološke vrste, voćne vrste i vinova loza. Od tih najranijih dana, proizvodi bašte prije svega bili su jestivog karaktera pa tek kasnije, postepeno dobivaju i dekorativnu funkciju.

"Savremene, moderne bašte ekspanziju doživljavaju uslijed čovjekove potrebe da se vrati prirodi, nakon decenija udaljavanja od nje. Konstantno izložen velikom intenzitetu buke, smoga, okružen betonom i ograničenim prostorima, gradski čovjek teži ugraditi dio prirode u svoj svakodnevni životni prostor. Kuća za odmor, vikendica, luksuz je kojega si većina ne može priuštiti pa se rješenje traži u organiziranju susjedstva i stvaranju urbanih bašta u okviru blokovskog zelenila", kaže Mirjana Ljubojević, profesorica na Poljoprivrednom fakultetu, u Novom Sadu. 

Brojne vrste mogu naći svoje mjesto u ovom načinu uzgoja

Često između zgrada ne postoji ovakav prostor pa su krovne bašte, balkoni, vertikalno zelenilo samo neka od mogućih rješenja. U gradskim uvjetima ljudi u okviru svojih stanova i kuća bez dvorišta (okućnice) uzgajaju biljke u teglicama, loncima, posudama, drvenim sanducima, na klupicama prozora, balkonima, krovnim baštama i slično.

U savremenoj bašti svoje mjesto mogu naći brojne hortikulturne vrste. Prema grupi biljaka koje se mogu uzgajati u njemu, bašta može biti povrtnjak, cvjetnjak, mini voćnjak, vinograd, začinska, ljekovita i aromatična bašta, dekorativna, ali i kombinirana bašta svega navedenog.

"Hortikulturno bilje obuhvaća drvenaste i zeljaste biljne vrste koje obiluju habitusima, bujnošću, formama, bojama, mirisima i upotrebnom vrijednošću. Pri izboru vrsta i sorti za uzgoj na okućnicama, primarni cilj nije visok prinos i profit, nego sigurnost domaćinstva svježim, zdravstveno sigurnim plodovima i sirovinama za preradu u različite proizvode - zimnicu, pekmez, slatko, kompot i rakiju", objašnjava Ljubojević. Izbor vrste, prema njenim riječima, sorte, broja biljaka ili stabala, gustine sklopa i oblika krune, prilagođen je raspoloživom prostoru dvorišta, balkona ili čak malog dijela prostora uz prozore u stanu.

Zdravstveno sigurna hrana - još jedan benefit?

Pitanje koje se neizbježno nameće kada je u pitanju urbano baštovanstvo, bez obzira na položaj i veličinu parcele na kojoj se uzgajaju biljke, svakako je sigurnost tako proizvedene hrane. Polemike se vode već dugo, a cijena analiza na teške metale i druge zagađivače životne sredine je toliko velika, da ljudi radije odustaju od uzgoja vlastitog voća i povrća nego da se uvjere u njihovu kvalitetu.

Nasuprot komercijalnom uzgoju voća, ne mora se težiti ujednačenom rastu stabala. Rezidba može biti slobodnija, s ciljem da osigura dobar urod i da se oblikuju krošnje koje će biti dekorativne. Na okućnicama se mogu primijeniti različiti dekorativni oblici krune. Kako kaže Ljubojević, ove forme međusobno se vrlo razlikuju.

Stubaste i patuljaste forme voćaka na primjer, mogu se uzgajati u vidu špalira, palmeta s horizontalnim, kosim i uspravnim granama, krunom u obliku svijećnjaka, lukova, različitih formi grmova, vaza, vretena i kordunica dok se neke povrćarske vrste mogu koristiti kako bi formirale sjenu na potpori ili nadstrešnici.

Riješite problem s olovom, čije je prisustvo izraženije u gradovima

Zagađivači u urbanom baštovanstvo mogu se javiti kao posljedica zagađenosti zemljišta, vode ili zraka, dakle da se od strane biljke usvajaju putem korijenovog sustava ili preko lista. Kao ključni element, navodi se olovo čije je prisustvo izraženije u gradovima. Međutim, prema studijama nakon 2015. godine usprkos visokim koncentracijama olova u urbanom zemljištu, njegovo prisustvo nije utvrđeno u analiziranim plodovima iako ga biljke usvajaju iz zemljišta kao i bilo koji drugi element.

"Kod višegodišnjih drvenastih vrsta pa i voća, olovo i teški metali deponiraju se u korijen koji nakon određenog životnog vijeka gubi funkcionalnost i odumire, zadržavajući u sebi usvojeno olovo. Ovaj proces naziva se fitostabilizacija“, objašnjava profesorica. Kod zeljastih biljaka, kako kaže, olovo generalno ostaje u podzemnim dijelovima jer je njegova pokretljivost iz korijena u nadzemne dijelove spora.

Najbolji izbor je organski supstrat

Plodovito povrće, kao što je paradajz, paprika, dinje, lubenice, grah i grašak je poput voća - među sigurnijim proizvodima za upotrebu. Nasuprot plodovitom povrću i voću, korjenasto povrće treba obavezno prethodno oguliti, budući da se određene štetne tvari talože u vanjskim dijelovima korijena. Lisnato povrće također često može sadržati veći postotak teških metala, uslijed velike kontakne površine sa zrakom iz kojeg čestice dospijevaju. Ovaj problem također se rješava odstranjivanjem vanjskih slojeva listova i detaljnim pranjem listova prije konzumacije.

U pogledu izbora supstrata, važno je izabrati provjeren, organski bogat supstrat i po mogućnosti uzgajati voće, povrće, začinsko, ljekovito i aromatično bilje na nekom tipu uzdignutih gredica, tegli ili sanduka.

"Ako se ipak proizvodnja mora zasnovati na zemljištu čiji sastav i koncentraciju olova i teških metala ne poznajemo, preporučuje se izmjena gornjeg sloja, odnosno prvih 20 - 30 cm zemljišta gdje će najveća masa korijenovog sistema većine vrsta upravo i biti", savjetuje profesorica.

Urbana bašta ima brojne prednosti

Ne postoje točni podaci o proizvodnji hrane na ovaj način, ali urbana poljoprivreda je trend koji ima konstantni porast na našim prostorima, kako na individualnom tako i na kolektivnom nivou. U većim gradovima postoje vrtlarske inicijative koje promoviraju urbano baštovanstvo, a građani već uvelike uzgajaju poljoprivredne biljke u okviru svojih domova i šire znanje međusobno, što potiče sve veći broj ljudi da pokrenu svoju proizvodnju.

Došlo je do prezasićenja gradova, zelene površine su nedovoljne pa uzgoj hortikulturnog bilja sigurno ima budućnost. Dok se klasičnoj proizvodnji na velikim površinama čovjek potpuno mora prilagođavati, urbane bašte predstavljaju vid hobija koji odgovara tempu i individualnim specifičnostima savremenog čovjeka.

"U bašti čovjek radi onda kada njemu odgovara i koliko njemu odgovara, a benefiti su brojni: socijalni - mjesto okupljanja susjeda i prijatelja, sanitarni - zeleni dijelovi biljke povoljno utječu na odnos kisika i ugljičnog dioksida u okruženju, terapeutski - bojama, mirisom (u doba cvjetanja) i okusom (plodovi) okrjepljuju, brojne vrste mogu imati ulogu u alternativnoj i preventivnoj medicini", zaključuje Ljubojević.

Bašte imaju i edukativan karakter

Motivi za vlastiti uzgoj hrane u gradskim uvjetima su razni. Rad u svojoj bašti, čovjeku pruža niz veoma korisnih stvari. Osnovni je kontakt sa prirodom i sa tim usko povezana rekreacija i ugodan, rasterećujući hobi. Jedan od njih je i rasterećenje kućnog budžeta jer se dobar dio hrane proizvede vlastitim radom. Bašte mogu imati i edukativni ili pokazni karakter kako za različite grupe ljudi, tako i buduće nove korisnike.

Izbor biljaka koje će se uzgajati u gradskim uvjetima ovisi od velikog broja faktora. Neki od njih su veličina i oblik prostora, položaja i klimatskih faktora, mikroklima datog prostora i drugi faktori. Ipak, neki opći preduvjeti svakako su manje dimenzije biljaka, naročito višegodišnjih voćaka i vinove loze, otpornost/tolerantnost biljaka na ekonomski najznačajnije bolesti i štetnike, konstantna njega - naročito osiguravanje biljaka vodom i hranjivima i rezidba u cilju formiranja kompaktnih uzgojnih oblika. 

Zbog svega navedenog očekuje se sve veća zastupljenost hortikulturne proizvodnje u gradovima, a naši eksperti stoje na raspolaganju zainteresiranim građanima za sva pitanja i informacije.


Tagovi

Urbana bašta Sigurna hrana Vlastita proizvodnja Zdrava hrana Mirjana Ljubojević


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi