• Banjalučka gradska bašta
  • 30.07.2019. 11:00
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Banja Luka

Banjalučani na nekada zapuštenom gradskom zemljištu danas uzgajaju bio povrće

"Banjalučka gradska bašta" je mjesto gdje se baštovani prvi put susreću i gaje biljke neuobičajne za naše podneblje. Većina baštovana te neobične sorte gaje iz sjemena i sadnica, a da ih nikad uživo nisu ni vidjeli, priča Milka Tamamović. Dodaje da u baštama raste na desetine različitih sorti patlidžana, tikvi, pasulja, mahuna, paprika, čilija, ali i tomatilo, batat, fizalis, kivano, amarant, čičoka, legenarie, lufa tikva.

Foto: UG Gradske bašte
  • 2.002
  • 2.305
  • 0

Nekada zapušteno gradsko zemljište u banjalučkom prigradskom naselju Rakovačke bare ovog ljeta živi novim životom, prepunim boja i ukusa raznih poljoprivrednih kultura, nastalih pod budnim okom urbanih baštovana koji tu svakodnevno dolaze kako bi na ekološki način uzgajali povrće.

Riječ je o prvoj gradskoj bašti u BiH, koja je nastala zahvaljujući viziji Udruženja građana "Gradske bašte", koji su kroz projekat  "Banjalučka gradska bašta" prije godinu dana dobili od Grada na korištenje 5.000 metara kvadratnih zapuštenog zemljišta. Potom su na njemu formirali 56 parcela, površine od 60 m², koje su međusobno povezane pristupnim stazama.

Od zapuštenog zemljišta, godinu dana kasnije, nije ostalo ništa. Livadu, prepunu korova, zamijenila je šarena vrtna oaza na kojoj se ubiru razni ukusni plodovi, svih boja i veličina.

Prvi urbani baštovani

Kako nam je objasnio Goran Pivašević, koordinator ovog projekta, svaka parcela dobila je svog sezonskog vlasnika sa kojim je UG "Gradske bašte" sklopilo ugovor na godinu dana, odnosno jednu sezonu.

"Svaki nosilac parcele dobio je mogućnost da prijavi svoje korisnike koji će zajedno s njim koristiti tu parcelu. To je prosječno tri osobe po jednoj parceli tako da je ukupna brojnost onih koji aktivno učestuju i dolaze u "Banjalučku gradsku baštu" oko 150 građana", pojašnjava Pivašević za Agroklub. On ističe da su baštovani, pored kvalitetne zemlje, dobili vodu, te mentorsku pomoć, a lokacija je i odlično povezana gradskim prevozom, tako da je lako dostupna za sve građane Banjaluke.

Da su građani itekako zainteresovani za urbano baštovanstvo UG "Gradske bašte" uvjerili su se već na samom početku jer je vladala ogromna zainteresovanost za ponuđene parcele na kojima danas možete vidjeti razne biljke, a mnogi su već kući odnijeli i svoje prve uzgojene plodove.

Planiraju proširenje 

Pivašević kaže da su pripremajući ovaj projekat tokom prošle godine imali u planu da za potrebe informisanja građana objave jednu vrstu javnog poziva gdje bi ih pozvali da se prijave za dobijanje parcela. Međutim, morali su odustati od toga jer su već indirektno imali veliku zainteresovanost građana, tako da je svih trenutno dostupnih 56 parcela vrlo brzo bilo rezervisano.

"U suštini i bez reklame smo već imali veliku zainteresovanost. Svi oni koji su već dobili parcele na korišćenje imaće privilegiju da za narednu sezonu produže svoje članstvo. Sve parcele koje budu slobodne biće ponuđene za novu sezonu. Zbog toga mi već planiramo proširenje na istoj lokaciji kako bi dodatni broj građana dobio mogućnost za zasnivanje svoje bašte", poručuje Pivašević.

Biljana Banović jedna je od mentorica u Banjalučkoj gradskoj bašti

On ističe da se tom prilikom neće voditi kvantitetom i brojnosti, već će razmišljati o kvalitetu i zadovoljstvu korisnika pa će i širenje raditi u obimu u kojem bi "Banjalučka gradska bašta", prema raspoloživom ljudstvu, mogla adekvatno funkcionisati.

Sve su ovo za sada samo planovi, jer za zvanično proširenje kapaciteta će morati pričekati dozvolu Gradske uprave.

Vrtlare svi - od male djece do penzionera

Pivašević ističe da je struktura ljudi u "Banjalučkoj gradskoj bašti" šarolika – od male djece, od kojih najmlađe ima četiri godine, pa sve do penzionera.  Pored različite starosne strukture, baštovanstvom se bave i građani različite obrazovne strukture – od osnovne škole, pa sve do doktora nauka.

"Banjalučka gradska bašta je upravo onakva kakva treba da bude svaka bašta – šarolika, kako po pitanju biljaka, tako i po pitanju građana. Što je najbitnije, ova šarolikost u svakom pogledu odlično funkcioniše. Monokulture su dosadne", komentira Pivašević i dodaje da je jedan od ciljeva ovog projekta bio taj da zapuštenoj i neiskorišćenoj zemlji, u ovom slučaju gradskoj, daju određen sadržaj koji će na tom zemljištu stvoriti određenu vrijednost.

To je, kako kaže Pivašević, dobitna kombinacija kako za građane, tako i za Banjaluku. Građani ovim dobijaju prostor u kojem mogu provoditi svoje slobodno vrijeme, družiti se sa drugim sugrađanima, a uz to naučiti nešto korisno i prozivoditi hranu, dok Grad Banjaluka na taj način ima manje zapuštenih zelenih površina, ali opet dobija određen sadržaj koji će ga učiniti prepoznatljivim.

Danas to napušteno zemljište ima svoju namjenu, u ovom slučaju baštu.

"Pošto u 2Banjalučkoj gradskoj bašti" koristimo tehniku malčiranja, pored zemljišta koje smo dobili održavamo i okolno gradsko zemljište koje je na tom prostoru. Naime, za potrebe malčiranja koristimo travu koju dobijamo košenjem upravo tih površina. Na taj način Grad Banjaluka nema troškova u održavanju tih zelenih površina, dok mi za potrebe bašte direktno dobijamo potrebnu travu za malčiranje", pojašnjava Pivašević.

Oživljavanje starih zaboravljenih sorti

Milka Tamamović, mentor u projektu "Banjalučka gradska bašta",  se nadovezuje na priču, ističući da baštovani imaju mogućnost da gaje biljke koje žele. Jedini uslovi su da poštuju principe bio uzgoja i da sjeme nije GMO.

Trenutno se na parcelama mogu naći uobičajne poljoprivredne kulture za naše podneblje, kao što su, paradajz, paprika, krompir, kupusarice, salate, tikvice, kukuruz, mahune, luk ili mrkva.

"Njegujemo i oživljavamo stare zaboravljene sorte svih vrsta povrća, začinskog i ljekovitog bilja. "Banjalučka gradska bašta" je mjesto gdje se baštovani prvi put susreću i gaje biljke neuobičajne za naše podneblje. Većina baštovana te neobične sorte gaje iz sjemena i sadnica, a da ih nikad uživo nisu ni vidjeli", priča Tamamovićeva.

Dodaje da u baštama raste na desetine različitih sorti patlidžana, tikvi, pasulja, mahuna, paprika, čilija, ali raste i tomatilo, batat, fizalis, kivano, amarant, čičoka, legenarie (vrg tikve), lufa tikva.

Lepeza boja i oblika

Tamamovićeva s ponosom kaže da na parcelama trenutno pristiže jako mnogo plodova, ali kraljevi svih bašta su, ipak, paradajzi svih mogućih boja i oblika.

"Od standardnih crvenih, do žutih, zelenih, ljubičastih, crnih i šarenih u svim kombinacija, boja i oblika, od šeri paradajza, do veoma krupnih sorti za sve namjene, od salate do kečapa", priča Tamamovićeva.

Baštovani , iako početnici, kako kaže ona, uspješni su uzgajivači i uveliko beru svoje plodove, a čak su odgojili dinje i lubenice, čime su dokazali da su osnove vještine bio baštovanstva odlično savladali.

Nema šta nema u ovoj gradskoj bašti

Tamamovićeva, koja je ujedno i predsjednica UG "Gradske bašte" pojašnjava da se ideja o gardskim baštama nije rodila preko noći, već je živjela nekoliko godina u jednoj grupi ljudi.

Realizacije, na žalost, nije bilo iz razno raznih okolnosti, sve do kraja 2017. godine kada se okupila sadašnja ekipa zainteresovana za realizaciju te ideje.

"Brzo smo se prepoznali, uvidjeli sposobnosti svakog od nas i veoma brzo reagovali. Osnovali smo UG "Gradske bašte",  uporedo s tim poslom smo razvijali priču o mogućim modelima zasnivanja gradskih bašta, o načinima rada i došli do cijele priče koja je ubrzo predstavljen članovima Udruženja. Ubrzo je sve detaljno bilo i napisano u obliku projekta "Banjalučka gradska bašta" čiji su autori Biljana Banović i Goran Pivašević", prepričava nam njihove prve korake Tamamovićeva.

Ona dodaje da je projekat ubrzo predstavljen Gradskoj upravi kojoj su ponudili saradnju i realizaciju na partnerskoj osnovi. Gradska uprava je ideju i projekat prihvatila i dobili su zeleno svjetlo za realizaciju.

Od ideje do realizacije

Za potrebe ovog projekta Grad Banjaluka im je dodijelio na korištenje 5.000 metara kvadratnih zemlje, na period od pet godina, uz mogućnost produženja ugovora o korištenju, ali i povećanje površine zemlje u skladu sa potrebama baštinske zajednice.

Od tog momenta, kako priča Tamamovićeva, prošlo je nešto manje od godinu dana dok su sve administrativne procedure i formalnosti obavljene i kada se konačno pristupilo uređenju parcele - od osnovnih radova pripreme zemlje, parcelizacije, okolčenja parcela i rješavanja u hodu još bezbroj problema koji su pred njih izlazili.

"Ipak, polovinom maja ove godine je sve bilo spremno i baštovani su ušli u svoje parcele i krenuli sa sjetvom i sadnjom. Tri mjeseca kasnije prvi banjalučki baštovani beru svoje plodove. Sav umor neprospavanih noći, razgovora, traženju rješenja, straha, strepnje od poplave, suša ili pojava biljnih bolesti su obrisani njihovim prelijepim širokim osmjesima prilikom branja prvih korpi plodova", kaže Tamamovićeva s ponosom.

Edukacija građana o osnovama bio uzgoja

Biljana Banović, mentorka u projektu "Banjalučka gradska bašta" pojašnjava da su se odlučili isključivo za bio uzgoj jer su svjesni da je ovaj način baštovanstva jedan od načina pružanja otpora hemijskoj industriji, koja je postala dio svake životne sfere.

"Danas, kada je informacija dostupna svakom građaninu, mi smo svjesni da je hrana koja nam je dostupna na tržištu višestruko tretirana i zagađena pesticidima i teškim metalima. Zato je uzgoj vlastite hrane po principima bio uzgoja danas imperativ. Ono što smo započeli ovim projektom je jedan vid edukacije građana, svojevrsni edukativni poligon, na kome građanstvo učimo osnovnim principima bio uzgoja i savladavanju vještina koje su im neophodne za eventualno zasnivanje vlastitog domaćinstva u ruralnoj sredini", ističe Banovićeva.

Biljana Banović: Moja životna misija je povratak čoveka prirodi i razvoj ekološke svesti kod ljudi

Ona kaže da se projekat reflektuje na ruralni razvoj polazeći od činjenice da većina građana ima svoju naslijeđenu imovinu na selu, ali se ne usuđuje da pokrene uzgoj vlastite hrane na većoj površini dok ne savlada sve vještine uzgoja.

Većina direktnih učesnika na projektu su početnici koji su već sada, kako priča Banovićeva, uvidjevši da su sposobni da savladaju sva iskušenja koja uzgoj hrane donosi tokom sezone, odlučili da pokrenu obradu svojih zapuštenih imanja i proizvedu veću količinu hrane za svoju porodicu. Oni će u daljem toku samostalnog rada imati svu podršku mentora.

Jedna od brojnih aktivnosti koja se odvijaju u ovoj maloj zajednici su i serije radionica koje daju smernice prvoj generaciji baštovana.

Edukativne radionice za sve građane

Banovićeva ističe da bio uzgoj podrazumijeva obuku koja osposobljava za sprovođenje integralne zaštite nasada, bez obzira da li se radi o povrću ili voću, i upotrebi svih resursa prirode za njegu biljaka.

"Bazira se na pet osnovnih metoda o kojima učimo na radionicama. To su: mješovita sadnja, organska ishrana biljaka, malčiranje tla, kompostiranje i saradništvo sa prirodom. Kroz radionice se uči kako da prepoznamo biljke od kojih možemo da napravimo tekuća đubriva i preparate za zaštitu biljaka, kako da prepoznamo pomagače u prirodi, a da ujedno budemo tolerantni prema svakom biću jer se bića iz perspektive bio uzgoja ne dijele na korisna i štetna", pojašnjava ona.

Banovićeva dodaje da je u okviru projekta planirana serija od 12 radionica, pri čemu su do sada završili sedam u okviru kojih su zaokružili sve biološke metode, počevši od izrade nacrta po principima sestrinstva biljaka, zaključno sa kompostiranjem na poslednjoj radionici.

Sada im slijedi obuka iz oblasti sjemenarstva, kalemljenja na spavajući pup, izrada kozmetike od povrća uzgojenog po bio principima, kao i u daljem radu način pripreme tla za zimski san i kasna jesenja sadnja.

Korisnici, ali i zainteresovani građani na radionici 

Radionice, kako ističe naša sagovornica, mogu da posjete svi građani, bez obzira da li su korisnici parcela ili ne.

"Ukoliko zaista želimo da ekološki osvjestimo ljude moramo da djelujemo bez ograničenja i svim ljudskim resursima. Naš cilj je da "Banjalučka gradska bašta" bude mjesto na kome će se čovjek osjećati zbrinuto i sigurno jer je to ujedno i prva baštenska zajednica u BiH. Sam riječ "zajednica" asocira na povezivanje i njegovanje međuljudskih odnosa", ističe Banovićeva.

Ona zaključuje da je prva generacija bio baštovana pokazala na svim poljima visok stepen solidarnosti i tolerancije. Prema njenim riječima, gradska bašta nije zasnovana za određenu grupu ljudi već za sve građane i svi su dobrodošli.

"To je mjesto na kome svaki građanin ima mogućnost da dobije jedan vid obuke. Ukoliko želite da proizvodite vlastitu hranu po bio principima znaćete da u Banjaluci postoji mjesto na kojem će vam pomoći da sve što vam je na tom putu potrebno i savladate, iznad svega uz čovjekoljublje i blagodaran odnos prema prirodi", ističe Banovićeva.

Ona kaže da su upravo iz velike zabrinutosti za resurse prirode, ujedno i iz potrebe da nauče nešto novo što im omogućava nezavisnost, radionice izazvale veliko intresovanje, ne samo kod učesnika na projektu, već i kod samih građana.

Mentori su dostupni u bašti učesnicima na projektu tako što rade s njima na parcelama, ali se ujedno prate dvije Viber grupe: grupa učesnika na projektu i grupa zaintresovanih građana. Na taj način je savjet iz oblasti bio uzgoja dostupan svakom ko je zaintresovan da nauči nesto iz ove oblasti.

Kako postati član i dobiti parcelu

Iz UG "Gradske bašte" za kraj objašnjavaju kako funkcioniše članstvo u "Banjalučkog gradskoj bašti" i na koji period se dobijaju parcele.

Ističu da se početkom kalendarske godine, potpisuje ugovor između građana i UG "Gradske bašte", te se plaća godišnja članarina u iznosu od 150 KM. Time se započinje članstvo u "Banjalučkoj gradskoj bašti" koje traje jednu sezonu.

Godišnja članarina iznosi 150 KM 

U sklopu ovog članstva svaki zainteresovan građanin dobija:

  • parcelu površine od 60 m²;
  • alat;
  • vodu;
  • travu za malčiranje;
  • 12 besplatnih radionica;
  • mentorsku pomoć.

"Napomenuo bih da je serija od 12 radionica otvorenog tipa, odnosno da su dostupne i za građane koji nisu članovi "Banjalučke gradske bašte". Naravno, radionice se u tom slučaju plaćaju, jer su besplatne samo za članove2, pojašnjava Pivašević te ostoće da se članstvom u "Banjalučkoj gradskoj bašti" dobija cijeli paket svih potrebnih elemenata koji će omogućiti svakom građaninu da u svome gradu nauči vještine baštovanstva, a uz to i mjesto u gradu na kojem će zasnovati svoju baštu.

"Pred kraj sezone, prije sijanja ozimih kultura, svi trenutni članovi će moći produžiti svoje članstvo i kroz zasnivanje ozimih kultura povezati ovogodišnje članstvo sa članstvom u novoj sezoni", poručuju za kraj iz ovog Udruženja.


Fotoprilog


Tagovi

Banjalučka gradska bašta UG Gradske bašte Goran Pivašević Milka Tamamović Biljana Banović Rakovačke bare Banjaluka Bio bašta Urbani baštovani Urbani vrt


Autorica

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi