• Medonosna biljka
  • 16.04.2020. 16:15

Zasadite atraktivno bobičasto voće - Jostu

Josta je bogata vitaminima i mineralima. Po sadržaju korisnih materija, značajno je na skali ispred borovnice, kupine i brusnice.

Foto: Depositphotos/Danicek
  • 784
  • 119
  • 1

Josta je naučno stvoreni hibrid koji spada u skupinu jagodičastog (bobičastog) voća. Nastao je ukrštanjem crne ribizle (Ribes nigrum) i ogrozda (Ribes uva-crispa). Naziv biljke "Jo+sta" dolazi od početnih slova dvije njemačke riječi "Johannisbeere" (crna ribizla) i "Stachelbeere" (ogrozd).

Riječ je o biljci izrazito otpornoj na štetočine, bolesti i niske temperature do -40°C. S obzirom da dobro podnosi niske, a lošije visoke temperature, josta voli veće nadmorske visine koje ponekad dosežu i preko 1.200 metara. Prve sadnice ovog voća bile su dostupne 1977. godine u prodaji.

Uvjeti za uspješan uzgoj 

Ova voćka može se uzgajati na različitim terenima, a najbolje uspjeva na područjima sa kontinentalnom klimom. Može da izdrži i do -40 °C. Za vrijeme sazrijevanja, kada su visoke temperature, plodovi su direktno izloženi suncu i sami se fermentišu. Pojavljuju se fleke, plod gubi na kvalitetu, ima prevreo ukus i nije za upotrebu.

Jostu sadite bar na okućnici

Što se tiče zemljišta, pogoduju joj plodna, rastresita tla, bogata humusom. Idealna pH reakcija zemljišta za uzgoj je 5 - 6. Kod podizanja zasada, razmak između redova treba da bude do tri metra, u redovima od 0,8 do 1 metara. Raste kao žbun, u visini do dva metra.

Korijenov sistem joj je površinski, žiličast i razvija se najviše u dubini od 20 cm. Kada su sušni periodi, zemljište koje se nalazi u neposrednoj blizini korijena je potrebno dodatno zalijevati. Zbog žiličastog oblika, neophodno je đubriti stajnjakom, u količini 15 - 20 t/ha površine.

Relativno je otporna na insekte i bolesti za razliku od crne ribizle.

Sadnja biljaka 

Jostu je najbolje saditi u jesen. Treba kopati dublje rupe, do 40x40 cm, pogotovo ako je zemljište lošijeg kvaliteta. Tako da se aplicira u neposrednoj blizini korijena neophodna količina organskih i mineralnih gnojiva pa čak i kvalitetniji zemljišni susptrat.

Prije sadnje orežemo korijen i potopimo visinu sadnice u rastvor fungicida, balege i ilovače. Tako potopljene biljke ostavimo da odstoje 1 - 2 sati. Sadnju treba obaviti kada nisu prognozirani mrazovi i preniske temperature, zbog izmrzavanja, a obavlja se kao kod stablašica - na način da se sadnica pokrije zemljom 1-2 cm iznad korijenovog vrata jer u toj visini će se tlo svakako slegnuti.

Uzgoj bobičastog voća na okućnici

Na dno rupe dodati do 1 kg organskog gnojiva i 300 grama mineralnog, NPK, u odnosu 7:20:30. Zagrnuti sloj hraniva slojem zemljišta koji će odvojiti korijenov sistem biljke od sloja đubriva.

Nakon sadnje zaliti voćke, ako je prethodio sušan period.

Kako je pravilno orezati?

Uspješna rezidba podrazumijeva odstranjivanje izboja starih četiri i više godina. Ovakav tip orezivanja sličan je kod crvene ribizle ili sličniji kod aronije, gdje se teži podmlađivanju grma i izbojaka.

Kod grma joste, tokom rezidbe, potrebno je ostaviti tri do pet mladih jakih izboja te odstraniti sve suvišne ili vidljivo oboljele i suhe.

Bitno je znati informaciju da josta plodonosi na jednogodišnjim dugačkim izbojima.

Upotreba joste i budućnost proizvodnje

Takođe je bogata vitaminima i mineralima. Po sadržaju korisnih materija, značajno je na skali ispred borovnice, kupine i brusnice.

Dokazana su i njena ljekovita svojstva. Liječi malokrvnost, pročišćava jetru i krvne sudove, štiti od prehlade, gripe, viroza, jača imunitet i ima brojne druge benefite.

Porasla proizvodnja mandarina u BiH

Sok od joste ima okrepljujuće djelovanje. Dospjeva u krvotok za svega nekoliko minuta. Cijeđenjem plodova i proizvodnjom nektara dobijamo zdrav organski proizvod iz sopstvene bašte koji bi se mogao komercijalizovati.

Od nje se mogu proizvoditi sokovi, sirupi, džem, mermalada. Medonosna je biljka. U zemljama srednje i zapadne Evrope kilogram joste košta 5-7 eura (10 - 14 KM) u maloprodaji. Ovo bi mogle biti korisne informacije i neki osnov za one koji se u ovom trenutku pitaju u kojem pravcu proizvodnje krenuti u poljoprirvedi.

Kod nas je teren povoljan za uzgoj

Zbog globalne pandemije izazvane virusom Covid -19, stanovništvo se sve više okreće ratarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. To je pozitivno u smislu da ljudi imaju hrane koju će sami proizvesti, da se iskorištavaju zemljišta i da se podigne svijest o tome. Ali, moramo znati da ne možemo svi proizvoditi odjednom više nego što možemo plasirati. Tada nastaju viškovi i pad cijena na tržištu.

Upravo iz tog razloga, uvjeren sam da bi ova biljka mogla naći svoje mjesto jer će voćarska proizvodnja opet biti atraktivna. Ljudima je potreban prirodni izvor šećera i vitamina a naročito u vremenima krize ili pandemije.

Josta nije zahtjevna za uzgoj. Ne treba je tretirati fungicidima i insekticidima i tolerantna je na niske temperature. Bosna i Hercegovina se odlikuje najmanje 60% brdsko - planinskim reljefom što je jako pogodno za njen uzgoj. Ali, ne smijemo svi nagrnuti u proizvodnju istog voća jer ćemo tako doživjeti sudbinu malinarstva.


Tagovi

Uzgoj joste Otporna biljka Kontinentalna klima Rastresita tla Otporna na insekte Odstranjivanje izboja Grm joste Organski proizvod Medonosna biljka Prirodni izvor šećera Planinski reljef


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tradicionalni 15. po redu poljoprivredni sajam "Jesen u Visokom" zbog COVID19 pandemije je otkazan,... Pročitaj cijelu bilješku »