Pretraga tekstova
Prema stručnjacima, naše područje nije odgovarajuće za intenzivan uzgoj citrusa, ali zato ima dovljno prostora da se intenzivira proizvodnja smokve.
Uzgoj ovog egzotičnog voća, tokom protekle decenije, porastao je u našoj državi za oko 20 puta. Poređenja radi, prije desetak godina, prinosi su iznosili skromnih četiri tone dok su u 2019. dosegli cifru od čak 79 tona.
U tom vremenskom intervalu, povećao se i broj rodnih stabala, sa 2.040, na 5.200. Međutim, što je još važnije, značajno se povećao i prinos po stablu mandarine - sa 2,2 na 15,2 kilograma, kako navode nezavisne.com.
Prema statističkim podacima, u BiH se povećala i proizvodnja limuna - sa 10 tona u 2009. na 15t u 2019. godini. Prinos po stablu je povećan, ali zato broj stabala ima tendenciju pada, sa 3.395 na 2.150.
Prema riječima stručnjaka, naše područje baš i nije pogodno za intenzivan uzgoj ni mandarine ni limuna, ali zato bi se eventualno moglo razmišljati o širenju zasada smokvi.
"U BiH ima nekoliko velikih zasada smokve, kako onih koji već rađaju, tako i onih koji su još u fazi razvoja, odnosno potrebno im je nekoliko godina kako bi se razvili i davali konkretne prinose", naveo je Marijo Leko, pomoćnik direktora za biljnu proizvodnju i tehnologiju Federalnog agromediteranskog zavoda.
Božo Vlačić: Od Japanaca sam dobio ideju za brašno od lista smokve
Kako kaže, tlo u Hercegovini koje je bilo predviđeno za uzgoj ljekovitog bilja (konkretno za smilje), preusmjereno je za proizvodnju smokve.
"Pored smokve, uzgajaće se i domaći i divlji šipak, badem, masline i vinova loza. To su, usjevi za koje smatramo da je opravdano uzgajati ih u Hercegovini. Proizvodnja limuna moguća je u zatvorenom prostoru, ali ne mislim da bi to za područje Hercegovine imalo veći ekonomski značaj", objasnio je Leko.
Ocjenjuje da, kada se radi o mandarini, njeno gajenje može biti značajno u regijama oko Neuma i Čapljine.
"Sorte koje su otpornije na niske zimske temperature, imaju proizvodni potencijal, samo je pitanje kvaliteta koji one mogu postići na zemljištu Hercegovine s obzirom na klimatske uslove", istakao je on.
Proizvođači kažu da nemaju velika očekivanja kada je riječ o intenziviranju proizvodnje ovih citrusa. Dodaju da nisu takođe zadovoljni podsticajima, a i radnika za ove poslove baš i nema.
"To je mali, specifičan, uzgoj, koji imamo u južnom dijelu države. Nema više ko ni to da radi, niko neće da se bavi poljoprivredom", rekao je, Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH.
Autor
Ivana Živanić
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ogledno polje u Mahali, Orašje #oglednopoljepšenica #pšenica #prinosi #rezultati
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Nije, ima izuzetnih rezultata zavisno od lokaliteta. Nije, ima izuzetnih rezultata zavisno od lokaliteta.
Selma Mujić
prije 1 tjedan
Nažalost većina će završiti u stočnoj hrani, kvalitet loš Više [+] https://www.agroklub.ba/ratarstvo/prinosi-psenice-u-posavini-zadovoljavajuci-kvalitet-los-i-cijena-je-katastrofa/113517/