Zasadio plantažu od 500 sadnica pitomog lješnika

Pinonir u podizanju plantaže lješnika i njegovo uzgajanje, u višegradskom kraju, bio je Spaso Đurić iz sela Loznice koji je prije više od deset godina zasadio 200 sadnica ovog koštunjavog voća.

Spasova stabla uveliko rađaju i izazivaju znatiželju komšija, ali i prolaznika.

Ovog proljeća, nekoliko domaćina u višegradskoj opštini je napravilo male plantaže sa pitomim lješnikom, a Milisav Vasić iz sela Koritnik, posadio je ni manje ni više, nego tačno 500 sadnica na oko hektar zemljišta.

"Premišljao sam se da li da uložim novac u ovaj projekat. Prevagu je odnijela moja kćerka, supruga i dva sina koji su mi rekli da će mi i finansijski pomoći kako bih oformio plantažu. A kada se odluka donese i urade prvi koraci, onda je sve lakše", priča Vasić.

Prije sadnje  sadnica lješnika izvršena je analiza zemljišta

Vasići su prvo odabrali parcelu na jednom brijegu iznad puta, a zatim su zemlju poslali na analizu u Institut za zemljište u Beograd. Kada je analiza potvrdila da je tlo pogodno za sadnju ovu vrstu kulture, poslovi su započeti.

"Nakon preoravanja i sitnjenja zemlje specijalnim priključkom na motokultivatoru iskopane su rupe, a onda zasađene i sadnice. Posadili smo tri vrste lješnika - istarski dugi, istarski okrugli i halski džin", ispričao je Vasić.

Ena Zolić: Studira u Njemačkoj, a u BiH sadi 250 sadnica lješnjaka

Porodica je u ovaj projekat uložila 14 hiljada maraka.

"Najteže nam je bilo da dovedemo vodu do plantaže, jer u blizini nema izdašnog izvora. Ipak smo uspjeli tako da će sadnice imati navodnjavanje sistemom kap po kap", dodao je Vasić.

Ukoliko sve krene kao što treba i po planu, Vasići će nabaviti i mašine za sušenje i preradu lješnika.

Prvi rod poslije pete godine

"Prvi rod očekuje se pete godine od sadnje i to je za onog ko je zasadio, znači, za kućne potrebe. Šestu godinu rodom mogu podmiriti porodicu, prijatelje i komšiluk. Sedme godine se vraća uloženi novac i trud u toj sezoni. I na kraju, devete i desete godine od roda se vraća sav uloženi novac u ovaj projekat" , objašnjava slikovito poljoprivrednik Vasić.

Ako bi godina bila rodna te devete godine, recimo od 500 sadnica očekivani rod bi bio oko 2,5 tone.

Cijena oguljenog lješnika na tržištu je 30 maraka.

Svi dijelovi pitome lijeske sa plodom su ljekoviti

Vasić kroz smijeh priča da će njegov trud iskoristit i vjeverice koje će se sladiti ovim plodovima.

Doktori i medicina smatraju da se lješnici trebaju svakodnevno koristiti u ishrani zato što njegovi vitamini pozitivno djeluju na kožu, kosu, zube i imunitet kao i na jačanje unutrašnjih organa. Takođe, povoljno utiču na krvni sistem, čuvaju srce ali i podstiču metabolizam i rast kose.

U narodnoj medicini je poznato da su svi dijelovi lješnika ljekoviti. Od lješnika se pravi čaj za obloge koje se stavljaju na otvorene rane koje su nastale od proširenih vena na nogama. Bake su ga u nedostatku lijekova ga koristile i protiv dijareje.

Aleksandar Jeftić: Uzgoj lješnika nije ni malo lak, potrebna je maksimalna posvećenost

Kod pravoslavnog naroda, zbog svojih krstasto raspoređenih grana, lijeska ima simbolično značenje pa se tako Krstovdan obilježava grančicama ovog drveta, kite kuće, automobili, njive, pčelinjaci, povrtnjaci i druga dobra.

U narodu postoji izreka da je najbolja zaštita od groma ako se čobani sakriju pod lijesku, vjerovatno zbog njene niske krošnje i krstastih listova. Drugo vjerovanje vezano je za Ilindan, pa se tako priča da će ukoliko zagrmi na ovaj praznik svi već formirani lješnici na divljoj lijesci, pocrnjeti i opasti.