Voćarima RS hitno treba velika hladnjača i kontrola uvoza - Vlada RS tvrdi da već dovoljno ulaže u voćarstvo

Jabučasto voće je najrasprostranjenija skupina voća na svijetu. Navodi se da samo jabuka postoji oko 10.000 vrsta. U Bosni i Hercegovini se pretpostavlja da imamo nekoliko stotina autohtonih sorti jabuka.

Posavina i okolica Brčkog je oduvijek bio poznat kraj za proizvodnju jabučastog voća, a najviše jabuke, kruške te dunje. Značajna je i proizvodnja šljiva.

Ipak, najvećim dijelom prednjači proizvodnja jabuke. Zastupljen je znatan broj proizvođača koji posjeduju od 1 do 10 hektara jabuke. Neki od njih su nas informisali kako je ove godine niska otkupna cijena jabuke na što smo alarmirajuće reagirali prema Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, budući da se u ovom BiH entitetu nalazi veći broj proizvođača jabuke nego u drugom BiH entitetu, Federaciji BiH. Saznali smo da je otkupna cijena ove godine od 10 do 12 pfeniga/kg.

Jabuke u bescijenje: Voćari razočarani, u rakiju melju rekordan rod jabuka, cijena srušila sva nadanja

Zanimalo nas je, planira li Vlada RS, odnosno resorno Ministarstvo, poduzeti kakve i koje korake po pitanju ovako niske cijene jabuke. Planiraju li možda subvencioniranje otkupa ili osiguravanje više hladnjača što kao rješenje vide pojedini voćari. Na odgovor ministarstva nismo dugo čekali. 

Vlada ne može uticati na određivanje otkupne cijene

"Kao što Vam je već vjerovatno poznato, u uslovima tržišne ekonomije, tržište je to koje određuje cijenu nekog proizvoda. Dakle, vlada princip ponude i potražnje. Cijene pojedinih proizvoda, kao što su pšenica ili nafta, određuju se i na svjetskim berzama. U uslovima tržišne ekonomije i principa koji vladaju u takvim uslovima, Vlada odnosno, prije svega resorno Ministarstvo trgovine, ne mogu uticati na određivanje otkupne cijene bilo kog proizvoda i bilo kome, osim ako se radi o ozbiljnim poremećajima tržišta i kada su u pitanju osnovne životne namirnice", za Agroklub je rekao Aleksandar Macanović,  šef odsjeka za odnose sa javnošću Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske dodajući da osim značajno većeg iznosa premije za proizvodnju voća, proizvođači voća u Republici Srpskoj ostvaruju i razne druge vrste podsticaja, kroz agrarni budžet Republike Srpske.

Tako su u Ministarstvu podjsetili kako su ukupna ulaganja u sektor voćarstva u periodu 2013-2017 godina – 19.949.074 KM ili prosječno godišnje 3.989.814 KM. Ističu kako su najznačajnije mjere finansirane u navedenom periodu: Premija za proizvedeno i prodato voće – 9.201.057 KM; Premirane površine pod voćnjacima u 2017. godini su iznosile 2.573 ha i za 15,5 % su veće u odnosu na prethodnu godinu; Regres po ha- dizel gorivo -  3.091.745 KM; Premija za sadni materijal – 1.201.566 KM; Izgradnja hladnjača za voće -  650.000 KM; Podizanje višegodišnjih zasada -  1.038.177 KM; Nabavka protivgradnih mreža – 1.133.464 KM; Nabavka opreme za navodnjavanje – 958.974 KM; Mjere zaštite zdravlja bilja – 1.434.834 KM; Saniranje šteta – 931.541 KM; Premija osiguranja u poljoprivredi – 307.711. "Dakle, kao što možete vidjeti iz navedenih podataka, brojni su izvori sredstava u agrarnom budžetu iz kojih voćari u Republici Srpskoj ostvaruju podsticaje", ističe Macanović. 

Ove godine izdvojeno 4 miliona maraka za proizvedeno i prodato voće

"Ono što Ministarstvo poljoprivrede radi i što je uradilo kako bi podstaklo razvoj poljoprivrede, odnosno u ovom slučaju voćarstva jeste podizanje iznosa podsticaja za voćarstvo u 2018. godini za skoro 100 odsto u odnosu na 2017. godinu. Dakle, umjesto dosadašnjih dva miliona maraka, za premiju za proizvedeno i prodato voće, Vlada i resorno Ministarstvo Republike Srpske izdvojili su četiri miliona maraka u ovoj godini.

Ministarstvo je i ove godine, posredstvom Agencije za agrarna plaćanja RS izvdojilo značajna sredstva za kapitalne investicije, pa je, primjera radi, za plastenike izdvojeno 200.000 KM, za podizanje višegodišnjih zasada 200.000 KM, dok je za modernizaciju sistema protivgradne odbrane, koji postoji samo u Republici Srpskoj, a ne i u Federaciji BiH, samo ove godine izdvojeno 4 miliona KM. Tim se sprečavaju potencijalne višemilionske štete na voćnjacima svake godine u Republici Srpskoj, imajući u vidu klimatske promjene i sve nepredvidljivije vremenske prilike", komentirao je Macanović. 

Izvoz voća iz RS postaje sve značajniji

Još jedan problem kojega ističu voćari je problematičan izvoz, ali i uvoz jabuka. Tvrde kako se iz inostranstva uvoze jabuke dok naše, domaće jabuke imaju zapreke prilikom izvoza. Postavlja se pitanje je li domaće tržište trenutno dovoljno veliko za ovogodišnji urod te kakve su uopće mogućnosti uvoza. 

"Domaće tržište je apsolutno u mogućnosti da primi sav urod voća, jer se pritom velika količina voća koje se proizvodi i kod nas, uvozi, ali kao što je poznato značajne količine voća se i izvoze, prije svega jabuke u Rusiju itd. U periodu 2013-2017. izvezeno 102.260 tona voća sa ukupnom vrijednošću od 178.451.518 KM. Izvoz voća u 2017. godini bio je 31.044, tona, sa vrijednošću izvoza od 18.454.772 KM i za 52 % je veći u odnosu na petogodišnji prosjek, što govori o tome da izvoz voća iz Republike Srpske postaje sve značajniji", zaključio je Aleksandar Macanović. 

Mladen Marjanović: Razočarani smo cijenom jabuke

U Udruženju voćara "Prijedor" koje je jedno od najutjecajnijih udruženja voćara u ovom BiH entitetu kažu kako su razočarani cijenom jabuke. 

"Nažalost, naše mogućnosti su ograničene. Hladnjače su neophodne i već dugo vremena se trudimo da realizujemo projekat velike hladnjače, a naši voćari prave male kako bi prebrodili ovo teško vrijeme. Naravno, samo ako se uvoz kontroliše. Nema smisla pričati o izvozu dok god se skladišni prostori ne riješe. Ne vjerujemo u velike kapacitete prerade. Voćarima ministarstvo i lokalna zajednica trebaju da mnogo više pomognu u proizvodnju, istakao je za Agroklub predsjednik Udruženja voćara "Prijedor", Mladen Marjanović.

Prema navedenim izjavama možemo zaključiti da je u budućnosti neophodno da komunikacija između vlasti i udruženja/proizvođača bude efektivnija i ekspeditivna te se treba okretati u pravcu prerade za domaće tržište kako bi se za ovu sirovinu dobilo više novca, a kao što smo i ranije forsirali, treba kod domaćeg stanovništva probuditi svijest o korištenju domaćih proizvoda što bi uveliko poboljšalo krivulju ekonomije na pozitivan kurs. Nakon osvajanja domaćeg tržišta, treba se okrenuti partnerima iz inostranstva koji bi nam pomogli u potrazi za adekvatnim i sigurnim tržištima kod razvijenijih država.