• Vjetrozaštitni pojasi
  • 22.01.2021. 09:50

Vjetrozaštitnim pojasima popravite plodnost tla, ali i broj korisnih insekata

Vjetrozaštitne pojaseve trebalo bi saditi upravno na kretanje vazdušnih masa tako da strujanje zraka manjim dijelom prolazi kroz krunu, unutar pojasa a većim prelazi preko njega.

Foto: Bojan Kecman
  • 129
  • 25
  • 0

Kada je u planu zasnivanje voćnjaka, veoma je važno imati u vidu da bi trebalo na odgovarajućim mjestima podignuti vjetrozaštitne pojase. Ovo je naročito važno na područjima koja su izložena djelovanju jakih i čestih vjetrova.

Kako objašnjava Dragan Bejatović, iz PSSRS, planiranje i projektovanje ovih pojaseva u zasadima, tačnije, definisanje njihovog mjesta i pravca pružanja, u velikoj mjeri je olakšano ako poljoprivrednici poznaju reljef, pravac i brzinu vjetrova u datom rejonu.

Za njihovu veću efikasnost, potrebno je razlikovati različite tipove. U zavisnosti od propusnosti vjetra, postoje nepropusni koji se formiraju od 3-5 redova rastinja različite visine. Prvi red obično su žbunaste forme, zatim ide niže drveće pa na kraju ono visoko.

Drveće treba imati upotrebnu vrijednost

Polupropusni grade se od stabala posađenih u jednom ili dva reda. Preporuka je da rastojanje bude što veće, a posebno su učinkoviti kada voćnjak nije na direktnom udaru jakih vjetrova.

Tu je još i propusni tip pojasa, koji se formira tako što se na određenim rastojanjima ostave manji prolazi za vazdušne mase kroz koje će proći vjetar, ali značajno manjeg intenziteta.

Zašto su važni zaštitni pojasevi u organskoj proizvodnji?

Za ove namjene preporučljivo je da drveće ispunjava i određene kriterije. Tu se prije svega podrazumijeva da može dobro rasti i razvijati se na datoj lokaciji, ali da to bude brže od voća koje će se tu uzgajati. Takođe, ne smije biti zajedničkih bolesti ili štetočina sa gajenim usjevima. Trebalo bi da ima upotrebnu vrijednost, da ne formira izdanke i da mu je krošnja dovoljno gusta.

Međutim, kod odabira adekvatnih stabala za ovu svrhu, osnovni faktor je da ono obrazuje visoku krunu i da je riječ o brzorastućim četinarskim ili listopadnim vrstama. Kod nas se najviše primjenjuju bagrem, lipa, topola, breza, smrča, bor, tuja, kao i svo ono drveće sa izrazitom piramidalnom krunom.

Veći je i broj korisnih insekata

Vjetrozaštitne pojaseve trebalo bi saditi upravno na kretanje vazdušnih masa tako da strujanje zraka manjim dijelom prolazi kroz krunu, unutar pojasa a većim prelazi preko njega. Na ovakav način postiže se to da jači vjetar prelazi preko voćnjaka i na većoj udaljenosti od njega ponovo nastavi svoje kretanje, u istom smjeru zasada.

Njihov uspjeh uslovljen je visinom stabla, brzinom vjetra, kao i samom konstrukcijom pojasa. U cilju što bolje zaštite, površina bi trebalo da bude što veća. Pojas se podiže na izvjesnoj udaljenosti od voćnjaka, zbog zasjenjenosti. Ukoliko je pravac strujanja zraka istok - zapad, rastojanje bi trebalo da iznosi 15 - 20m, a pri smjeru sjever - jug, udaljenost bi trebala da bude oko 10m.

Značaj eko-koridora u organskoj proizvodnji

Pored toga, oni imaju velikog udjela u smanjenju eolske erozije tla, u očuvanju njegovog kvaliteta, kao i nivoa zemljišne vlage. Smanjivanjem jačine vetra u voćnjacima utiče se i na promjenu mikroklime jer je dobro poznata činjenica da se na taj način smanjuje i isparavanje iz tla dok se relativna vlaga zraka povećava za skoro 15 odsto, a manja je i količina prisutnog ugljendioksida u zraku.

Takođe, u ovakvoj sredini prisutno je i više korisnih insekata (polinatora i predatora) koji utiču na povećanje oprašivanja i smanjenje broja štetnih insekata.


Tagovi

Zasnivanje voćnjaka Vjetrozaštitni pojasi Dragan Bejatović Upotrebna vrijednost Kruna stabla Erozija tla Korisni insekti


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.