Među najopasnijim uzročnicima truleži korijena izdvajaju se rodovi Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Pythium, Cylindrocarpon i Verticillium. Ove gljivice prisutne su u gotovo svim tlima, čak i ondje gdje jagode ranije nisu uzgajane.
Optimalno je vrijeme za čišćenje nasada jagoda nakon zime, posebno u visokim plastičnim tunelima, navodi stručni savjetnik mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr. iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede upozoravajuči da uzgoj jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, tri bakterioze te više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi.
Kemijska zaštita, kaže, učinkovita je tek kod određenih gljivičnih bolesti lista i ploda, dok su bolesti korijena u pravilu teško izlječive. Posebno su osjetljive savremene, robusne sorte koje se uzgajaju na humcima prekrivenima folijom, uz sistem navodnjavanja "kap po kap".
Među najopasnijim uzročnicima truleži korijena izdvajaju se rodovi Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Pythium, Cylindrocarpon i Verticillium. Ove gljivice prisutne su u gotovo svim tlima, čak i ondje gdje jagode ranije nisu uzgajane.
Kod tržnog uzgoja na otvorenim gredicama očekuje se povećana pojava lisnih pjegavosti, sive plijesni (Botrytis) i antraknoze (Colletotrichum). Uz moguće oborine i visoku vlagu zraka, dodatni problem može predstavljati jagodina grinja (Tarsonemus pallidus), koja za razvoj zahtijeva vrlo vlažne uvjete.
Suprotno tome, stabilno i suho vrijeme s višim temperaturama pogoduje razvoju stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i voćnih pipa (Anthonomus), koji mogu izazvati znatne štete.
"Posljednjih godina u intenzivnim i pokrivenim nasadima sve se češće bilježe simptomi antraknoze, uzrokovane vrstama Colletotrichum acutatum i C. gloeosporioides. Bolest uzrokuje trulež stabljike i lisnih drški, tamne pjege na listovima te uleknute lezije na plodovima", upozorava Šubić.
Mnoge sorte koje su posljednjih godina bile široko zastupljene, poput Marmolade, Elsante, Miss, Arose i Raurice, pokazuju visoku osjetljivost na ovu bolest. Većina fungicida namijenjenih suzbijanju sive plijesni djeluje samo djelimično na antraknozu, dok registrirani bakreni pripravci pružaju ograničenu zaštitu.
Ovaj stručnjak savjetuje da proizvođači, ovisno o ranijim iskustvima i intenzitetu bolesti u prethodnim sezonama, pažljivo planiraju izbor dopuštenih fungicida i insekticida (akaricida). U visokim plastičnim tunelima preporučuje se postavljanje žutih i plavih ljepljivih ploča iznad biljaka radi praćenja i smanjenja populacije štetočina.
Mjere zaštite potrebno je provoditi pravodobno i uz veći utrošak rastvora, kako bi se osigurala dobra pokrivenost biljaka i spriječio razvoj bolesti u razdoblju koje, zbog iznadprosječnih temperatura, pogoduje ranijem i intenzivnijem razvoju vegetacije.
Tagovi
Autor
