Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgajanje jagode
  • 12.04.2022. 07:30

Uzgoj jagoda: Kako do većeg uroda?

Osnovno pitanje koje se nameće kod ovog uzgoja je koliko će vam biljaka biti potrebno. Šta raditi kako bi dobili krupne, zdrave i sočne plodove?

Foto: Depositphoto/york010
  • 262
  • 48
  • 0

Jagode su najraniji voćni plodovi koje beremo, ali da bi postigli dobar urod kvalitetnih i ukusnih plodova potrebno je ispoštovati neke zahtjeve.

Najčešće se uzgajaju jednorodne jagode koje plodove daju u jednom terminu tokom dvije ili tri sedmice. Drugi tip koje uzgajamo su dvorodne. One daju veći urod na početku sezone i drugi u jesen kada su plodovi sitniji i ima ih manje. Treći tip su stalnorađajuće koje formiraju plodove tokom cijele vegetacije. Njihova prednost je dostupnost tokom vegetacijskog perioda, a mana mali prinos.

Koliko će vam biljaka biti potrebno?

Osnovno pitanje koje se nameće kod ovog uzgoja je koliko će vam biljaka biti potrebno. Za umjerenu konzumaciju će biti dovoljno minimalno šest do maksimalno deset biljaka, pod uslovom da se o njima brinete i da cvjetovi ne stradaju od mraza koji može da potpuno uništi urod. Petočlanoj porodici će odgovarati broj od 30 do 40, a ako planirate pravljenje slatke zimnice, minimalno zasadite 60 biljaka. Ovi podaci se odnose kada biljke rastu, razvijaju se i plodonose u optimalnim uslovima.

Kako se brinuti o jagodama?

I pored toga što nisu pretjerano zahtjevne, potrebno je da zasad redovno održavamo. Ako smo posadili kvalitetan sadni materijal na odgovarajuće mjesto, biće neophodno da malčiramo gredicu, uklanjamo stolone (brkove), obezbjedimo adekvatnu snabdjevenost biljnim hranivima i vodom, obavljamo zaštitu od bolesti i štetočina.

Malčiranje površine na kojoj uzgajamo ovo voće ima čitav niz pozitivnih efekata, ali su prisutne i mane. Malč će spriječiti zakorovljenost parcele, suvišno isparavanje vlage iz zemljišta tokom vrelih dana, plodovi neće biti zaprljani zemljom i biće manja pojava bolesti koje se vezuju za kontakt ploda sa zemljom.

Za malčiranje se koriste različiti materijali (Foto: Bigstockphoto/enrouteksm)

Kao malč možemo koristiti različite materijale. Mogu se kupiti folije ili možemo koristiti prirodne materijale: sijeno, slamu, suvo lišće, karton, prosušenu pokošenu travu. Nedostatak se može ispoljiti i kada su u pitanju jagode. U njega se mogu naseliti miševi, mravi ili puževi koji nanose štete usjevu.

Zašto se uklanjaju stoloni?

Jagode se vegetativno razmnožavaju stolonima (brkovima ili bikovima) na kojima se formiraju nove biljke. Oni troše hranjive materije i oduzimaju ih od plodova kojih će biti manje, biće sitniji i manje ukusni ako ostavimo da se neometano razvijaju.

Najbolje je iz proizvodnog zasada uklanjati sve stolone kako bi osigurali visok urod, a za daljnje razmnožavanje imati posebnu gredicu. Tako nećemo iscrpljivati jagode koje uzgajamo zbog plodova. Njihovo uklanjanje je jedan od preduslova za formiranje krupnih plodova. Ne čupamo ih kako ne bismo oštetili živiće. Potrebno ih je makazama, najbolje voćarskim, odsjeći na udaljenosti od 10cm od matične biljke.

Prilikom proljetnog čišćenja uklanjaju se svi sasušeni, stari listovi i oni sa simptomima oboljenja (pjegavost listova). To će omogućiti plodovima da dobiju dovoljno sunčeve svjetlosti, biće intenzivno obojeni i slađi.

Optimalna prihrana usjeva i zalijevanje

Dodavanje biljnih hraniva je od izuzetne važnosti za postizanje visokih prinosa. Obavlja se tri puta kod jednorodnih sorti: prije ili tokom cvjetanja, u periodu plodonošenja i poslije berbe. Nikada ne treba forsirati ishranu azotnim đubrivima, jer ćemo tako potaknuti formiranje većeg broja stolona. U toku cvjetanja i plodonošenja biće neophodni fosfor, kalijum, magnezijum i drugi minerali koji potpomažu formiranje i dozrijevanje plodova.

One su veliki potrošač vode, ali im ne odgovara kada je zemljište prevlažno. Suša će biti uzrok sitnih plodova, a više vlage može dovesti do pojave botritisa i truljenja. Nabolje je zalijevanje sistemom kap po kap, jer ne stvara zabarenost.

Jagode su veliki potrošač vode (Foto: Depositphotos/ADragan)

Zalijevanje obavljati rano ujutro ili kasno uveče. Po biljci je potrebno obezbijediti zalivnu normu od 0,5 do 0,8l. Obično se zalijevaju jednom u sedmici, a u periodu cvjetanja i zrenja plodova jednom u pet dana.

Zaštita od bolesti i štetočina

Kao i druge biljne vrste i jagode imaju bolesti i štetočine koje mogu umanjiti prinos, kvalitet plodva ili izazvati potpuno propadanje usjeva. Najveća pažnja se pridaje preventivnim mjerama i pravovremenom tretiranju. U našim uslovima na njima se najčešće javlja pjegavost listova, pepelnica, botritis plodova i uvenuće. Od štetočina veoma često možemo se susresti sa jagodinim cvjetojedom, lisnim ušima i grinjama.

Tretiranje usjeva se obavlja hemijskim, bakarna sredstva prije cvjetanja i druga, prirodna sredstva. Bijeli luk kada se uzgaja na gredici gdje rastu jagode sprečava pojavu mnogih štetočina i bolesti, posebno botritisa.

Susjedi u vrtu: Idealno je saditi biljke s plitkim korijenjem pored onih s dubokim

Imat ćete manje problema kada su bolesti i štetočine u pitanju, ako jagode svake tri godine obnovite, odnosno posadite mlade živiće na novoj lokaciji. To će doprinijeti i obilnijem urodu, jer stari imaju manji rodni potencijal.


Povezana biljna vrsta

Jagoda

Jagoda

Sinonim: - | Engleski naziv: Strawberry | Latinski naziv: Fragaria L.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60% vode,  može biti i do 12% šećera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta više puta u... Više [+]

Tagovi

Jagoda Gajenje jagode Visok prinos Uzgoj jagoda Navodnjavanje jagoda Malčiranje jagoda Razmnožavanje


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.