Uzgoj jagode na folijama - koje su preporuke?

Dostupnost velikog broja sorti, načina gajenja, sistema navodnjavanja i đubrenja, učinili su da jagoda postane sve atraktivnija za poljoprivrednike na svakom gazdinstvu. Na osnovu iskustva uzgajivača, primjetno je da srednje rane sorte imaju veliki potencijal rodnosti i odličnog su kvaliteta i ukusa.

Ovo voće može da se uzgaja na različite načine. Najznačajnijei je njivski uzgoj, sa pokrivanjem zemljišta plastičnim, crnim folijama. Pored ovoga, zastupljeno je još i uzgajanje u plastenicima i uzgajanje u tunelima.

Zašto sadnja pod plastičnim folijama

Ukoliko želite da zasadite jagodu na većim površinama, onda se preporučuje njivski uzgoj, sadnja u jednostavnim redovima. Plastične folije koriste se zbog povećanja topline zemljišta, čuvanje vlage, ali i onemogućavanja razvoja korova. Takođe, poželjno je spomenuti da se smanjuje evaporacija vode sa zemljišta, eliminiše se upotreba herbicida pa se time pojeftinjuje proizvodnja, a berba se brže i lakše izvodi.

Što je dobro znati o uzgoju jagoda?

Ukoliko jagodu uzgajate kao jednogodišnji usjev, koristite tanje folije, a ako se uzgaja kao višegodišnji, tada se upotrebljava folija debljine 0,15 do 0,20 mm. Folije se na zemljište postavljaju po unaprijed utvrđenim redovima. Obratite pažnju da foliju dobro pričvrstite sa svih strana na zemlju.

Takođe, folije su različite širine a najčešće se kreću od 75 do 120 cm. U zavisnosti od širine folije, može se saditi 1-2 reda. Na foliji širine 80 cm sadi se jedan red jagoda, za razliku od folije 120 -140 cm gdje se sadnja vrši u dva reda. Jagoda se na foliji sadi oko sredine jula do kraja septembra.

Prije sadnje, obavezna analiza zemljišta

Obavezno je prije sadnje izvršiti agrohemijsku analizu zemljišta i na osnovu rezultata planirati đubrenje zemljišta, prije nego što se postave bankovi. Nakon toga, kada se vrši redovno zalivanje i đubrenje NPK đubrivom, u jesenskom periodu, đubrenje neka bude sa dodatkom magnezijuma. Magnezijum će biljkama pomoći da se pripreme za prezimljavanje i donošenje plodova na sljedeće proleće.

Đubrenje jagoda uzgajanih na foliji

Reakcija zemljišta koja je odgovarajuća za uzgoj jagode je od 5,5 do 6,5 pH, odnosno, blago kisela. Ako je prilikom pripreme zemljišta za sadnju jagoda, dato dovoljno organskih i mineralnih đubriva, u kasnijim periodima njihove potrebe znatno su manje i đubrenje bi trebalo svesti na prihranjivanje azotnim đubrivima. Fosforna i kalijumova đubriva dodaju se samo po potrebi.

Godišnja potreba jagoda za hranljivm elementima iznosi: 70 -100 kg azota, 50 - 80 gr P2O5 i 120 KG k2O /hektaru.

Fertigacija omogućava maksimalnu iskorištenost đubriva

Redovna mjera pri uzgoju jagode na foliji je prihrana vodotopivim đubrivima kroz sistem za navodnjavanje "kap po kap" (tzv.fertigacija) jer obezbjeđuje potpunu iskorištenost đubriva uz lako određivanje doza.

Upotreba huminske kiseline kod sadnje jagoda

Formulacije đubriva treba birati u skladu sa fenološkim fazama razvoja biljke. Potrebne količine hranljivih elemenata rastvaraju se u vodi u posebnoj posudi i uz pomoć posebnih uređaja ili dozatora  na principu vakuuma ubacuje se u vodu u sistemu za navodnjavanje.

"U proljeće na početku vegetacije treba koristiti đubriva sa naglašenim sadržajem fosfora, tzv. startere, sa formulacijama od 44% do 52% fosfora. Ova đubriva treba da pojačavaju aktivnost korjenovog sistema na početku vegetacije. Primenjuju se 1 - 2 puta na 7-10 dana", objašnjava savjetodavac Dejan Jocić.

Faza intenzivnog razvoja bokora, odnosno, faza formiranja novih listova i pojave cvjetnih pupoljaka, značajna je zbog povećanja vegetativnog porasta i tada treba koristiti kompleksna mineralna đubriva. "Đubriva sa nešto većim sadržajem azota (24:8:16 ili 20:20:20) u koncentraciji od 0,10 do 0,15%. U fenofazi cvjetanja, zametanja i intenzivnog porasta plodova povećavaju se potrebe za kalijumom. Jagoda je osjetljiva prema ionu hlora pa treba birati formulacije đubriva koje ne sadrže hlor (16:8:32+2% MgO+mikroelementi ili 17:10:27+mikroelementi)", dodaje Jocić.

Naglašen sadržaj kalijuma doprinosi boljem kvalitetu plodova u smislu povećanja sadržaja rastvorive suve materije i šećera, kao i boljeg izgleda ploda. Sa ciljem povećanja čvrstoće i transportabilnosti treba redovno primjenjivati đubriva Multi KMg (12:0:43+2% MgO) u kombinaciji sa đubrivom 15,5:0:0+26,5% CaO.

Mart je vrijeme za prihranu jagoda

Prihranjivanje jagode izvodi se u proljeće od prve dekade marta do zrenja, a u vrijeme berbe ponavljaju se na svaka tri dana naizmjenično KNO3 ili CaNO3 sa dozom od 1 g/biljci.
Na zemljištima sa velikim deficitom kalcijuma i izraženom kiselošću korištenje đubriva 26,5% CaO se preporučuje svakih 7-10 dana u količini do 50 kg/ha. Ne treba ga miješati sa drugim đubrivima.

Važnu dopunu u zadovoljavanju ishrane jagode pojedinim mineralnim elementima predstavlja folijarna prihrana (preko lista). Prihrana se vrši na svakih 7-10 dana u koncentracijama od 0,5 do 0,7%.

Sa folijarnom prihranom upotrebljavaju se i sredstava za zaštitu od prouzrokovača bolesti i štetočina. Suspenziju treba praviti na sljedeći način: voda+folijarno đubrivo+insekticid+fungicid. Optimalne temperature za primjenu đubriva preko lista su oko 20 stepeni, a poželjno je da nakon tretiranja ne bude padavina 48 sati.

Jagode je bolje saditi u proljeće, u jednoredu

Pri uzgoju jagode na foliji najbolje rezultate daje sistem u trakama (pantljikama) sa dva reda. Međutim, može se primjeniti i troredna sadnja. Kada se primjenjuje dvoredna ili troredna sadnja u trake onda rastojanje između biljaka u redu treba da iznosi 20-25 cm, između redova 40 cm, a između traka 90-100 cm.

Vertikalni uzgoj najneprofitabilniji

Potrebno je istaći važnost zdravog sadnog materijala. Ovo će da omogući stabilnu i visoku proizvodnju. 

Iskustvo je pokazalo da vertikalni način uzgoja nije dobro rješenje jer ovaj tip proizvodnje zahtijeva visoka ulaganja i nije ostvario pozitivan ekonomski efekat, a samim tim ni profit.

Preporuka za proizvodnju na otvorenom je sadnja na bankovima, u dva reda, sa korištenjem malč folije i uz navodnjavanje sistemom kap po kap. Što se tiče đubrenja i prihrane jagode, o tome treba voditi računa tokom čitave vegetacije.

Uzgoj jagoda na plastičnim folijama može da poveća prinose 35 - 40 %, a plodovi sazrijevaju i do 10 dana ranije. Prednosti uzgoja jagoda pod folijom su te i što nema okopavanja zemljišta, borbe protiv korova, plodovi su čistiji i lakše se beru. Na osnovu svih ovih prednosti, zaključuje se da je proizvodnja jagoda na ovaj način jeftinija i do 40 % u odnosu na klasični uzgoj jagoda, na otvorenom.