• Jagode
  • 06.03.2016. 09:00

Što je dobro znati o uzgoju jagoda?

Sadnju jagode je moguće obaviti tokom proljeća, što ranije to bolje. Plodovi jagode su prvo proljetno voće, a normalizuju metabolizam i povoljno utiču na zdravlje.

Foto: Bigstockphotos.com
  • 6.793
  • 956
  • 0

Jagode su voće koje nas prvo obraduje tokom proljeća. To je višegodišnja zeljasta biljka koja priprada porodici ruža Rosaceae. Postoje divlje jagode i mnogobrojne kultivisane sorte koje mogu biti jednorodne i stalnorađajuće. Plodovi jagode su pravo osvježenje nakon zime. Boja ploda je najčećšće crvena u mnogobrojnim nijasama, a danas su selekcionisane i sorte sa bijelim i žutim plodovima.

Plod jagode poboljšava krvnu sliku, koristi se protiv skleroze krvnih žila, sprečava zgrušanje krvi, pomažu u odstranjivanju štetnih materija iz organizma. Uz odgovarajuću njegu sadnice, jagode obilno rađaju i daju plodove sa odgovarajućom količinom šećera, odlične obojenosti i oblika. Plod jagode sadrži karoten, jabučnu i limunsku kiselinu, šećer, mnogobrojne minerale (fosfor, željezo, mangan i kalcijum) i vitamine. Jagoda pozitivno djeluje na probavni sistem i normalizuje metabolizam.

Sadnja jagode tokom proljeća

Jagode se mogu saditi tokom cijele godine. Tome doprinosi i lako vegetativno razmnožavanje. Biljke jagode stvaraju veliki broj stolona na kome se razvijaju nove biljke - živići. Vrijeme sadnje jagode zavisi od klimatskih i vremenskih uslova, od izbora i nabavke sadnog materijala, pripreme zemljišta, kao i od načina gajenja.

Od vremena sadnje zavisi i kvantitet i kvalitet rodnosti jagode. Vrijeme sadnje jagode u proljeće zavisi od klimatskih karakteristika područja i odabranog načina sadnje, ali je najbolje pravilo - što ranije to bolje. Biološka nula za jagodu počinje na temperaturama ispod 7ºC i u roku od 25 do 30 dana jagoda završava period fiziološkog mirovanja i počinje normalan vegetativni i reproduktivni ciklus. Izborom odgovarajućeg načina sadnje jagode u proljeće, načina obrade tla i izbora sortimenta, možete ostvariti odlične rezultate. Sadnja jagode u proljeće traje od marta kada prođe opasnost od niskih temperatura i mraza. Zasad jagode traje do 4 godine, nakon čega je potrebno da se zasnuje novi zasad.

Kako pripremiti tlo?

Jagoda je biljka koja korijen razvija plitko i zato je prije sadnje jagode potrebno dobro pripremiti tlo. Jagoda nije izbirljiva biljka, ali je potrebno ispuniti neke uslove za njeno uspješno gajenje. Nije preporučljivo saditi na mjesto gdje su ranije već bile jagode zbog akumulacije uzročnika oboljenja i štetočina i zbog toga što same jagode iscrpljuju tlo. Najbolji predusjevi za jagode su pašnjaci, žitarice, mahunarke (pasulj, grašak, grahorica), od povrća dinja i lubenica. Loši predusjevi za jagodu su: jagoda, krompir, paradajz, repa, odnosno sve kulture koje dovode do akumulacije nematoda i drugih štetočina korijena i prouzrokovača oboljenja korijena.

Za dobar dobar urod jagode, potrebano je obezbjediti rahlo tlo na dobro osvjetljenim pozicijama. Jagoda ne podnosi teška, hladna i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemne vode. Na takvim terenima je najbolje jagode gajiti na visokim gredicama. Gredice za sadnju je potrebno obogatiti dodavanjem komposta i dobro pripremiti. Jagode se idealno gaje na jugozapadnim blagim padinama.Tlo treba da je dobre strukture i odmorno, treba da je rahlo, dovoljno vlažno - 70 do 80% vlage tokom vegetacije, blago kisele ph reakcije 5,5 do 6,5.

Tlo prije sadnje treba urediti, izravnati, ako je potrebno napraviti gredice te izvršiti đubrenje. Prije nego što se posade jagode poželjno je da se izvrši dezinfekcija tla sa rastvorom kreča i bakar sulfata (500g/50g/10l vode). Za 1m² utroši se 1l rastvora. Može se izvršiti i dezinfekcija korijena jagode prije sadnje tako što se korijen jagode potapa u smješu goveđe balege, ilovače i vode u odnosu 1:1:1.

Postoji nekoliko načina gajenja jagode

Jagode mogu da se gaje i na balkonu u saksijama, u vertikalnim gredicama od starih paleta, u buradima, plastičnim olucima, kantama. One su idealna voćna vrsta jer zauzimaju mali prostor, a za baštovane amatere je najbolje da gaje stalnorađajuće sorte i tako sa male površine obezbjede cjelo ljeto jagode u svojoj ishrani.

Na otvorenom mogu da se gaje na foliji. Prednosti gajenja na foliji su ubrzano sazrijevanje zbog akumulacije toplote, manje rada oko uklanjanja korova, čistiji plodovi, lakše čišćenje zasada i uklanjanje stolona. Istu ulogu ima i malč od slame, samo što je komplikovanija borba protiv puževa.

Veoma je pogodno jagode gajiti i u mini tunelima. Jagode zaštićene u mini tunelim daju ranije plodove, a i cvjetovi su zaštićeni od proljećnih mrazeva. Tokom cvjetanja prvi cvjetovi, koji daju i najveće plodove, mogu biti uništeni pri temperaturi od -2ºC.

Jagode se mogu saditi u jednom ili više redova. Za male okućnice su se najbolje pokazale gredica sa dvoredom gdje se sadnice sade u cik cak formi. Razmak između redova na gredici je 30 cm, a razmak u redu 20 do 30 cm. Dok je razmak između biljaka dvije susjedne gredice 60 do 70 cm. Razmak zavisi od kvaliteta tla, izbora sortimenta i načina gajenja. Nakon sadnje treba izvršiti zalijevanje.

Prilikom sadnje veliku pažnju treba obratiti na korijen, njegovu dužinu, dubinu sadnje. Najvažnije je da se prilikom sadnje ostvari dobar kontakt između korijena i zemlje i da se jagode posade na odgovarajuću dubinu. Živići koji su posađeni preduboko, preplitko ili sa vazdušnim džepovima će propasti ili se teško i dugo oporavljaju, a podložni su i bolestima. Dužina korijena je 8 do 10 cm i najbolje je sadnu izvršiti namjenskom sadiljkom. Sadnice jagode trebaju biti dobro razvijene sa korijenom, bez naznaka bolesti ili oštećenja od štetočina. Prije sadnje, sadnice se drže 2-3 dana na hladnom.

Jagode zahtjevaju dobru obezbjeđenost vodom

Dobar urod jagode zavisi od dobre objezbjeđenosti vodom. Često zalijevanje u malim dozama može biti idealno za razvoj bolesti. Najbolje vrijeme za zalijevanje jagoda je jutro.Temperatura vode prilikom zalijevanja treba da je najmanje 16ºC.

Dobri susjedi za jagode su bijeli luk, koji jagode štiti od štetočina i prouzrokovača oboljenja i kopar, koji poboljšava okus plodova jagode.

Foto: Bigstockphotos.com;Steven Gaertner


Tagovi

Jagode Sadnja jagode Dobri susjedi jagode Razmnožavanje jagoda Dezinfekcija tla Kreč Bakar sulfat


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.