Danas se može pronaći u ponekom voćnjaku, u ne velikom broju i uglavnom služi za zadovoljenje potreba domaćina tako da se napravi kompot ili podijeli komšijama jer je riječ o stonoj sorti.
Orezujući nedavno jedan voćnjak u okolini Gradiške, nakon mnogo vremena susreo sam se sa redom u kojem je cijelom dužinom posađena junska ljepotica, sorta krušaka koja je prije petnaestak godina bila dosta zastupljena u voćnjacima širom Republike Srpske. Najviše se sadila zajedno sa Viljamovkom i Santa Marijom.
Aduti stručnjaka koji su je preporučivali voćarima za sadnju, ogledali su se u ranoj rodnosti, visokim prinosima i lakoj prodaji na tržištu. Međutim, mnogi proizvođači su nakon nekoliko godina uvidjeli da to i nije tako jer su prinosi, bez obzira na ranu rodnost, bili manji zbog male veličine ploda, a koja je iznosila najviše 100 grama.
Ako se i dobijala takva veličina nije bilo dovoljno plodova kako bi se vratio uloženi novac u vidu rezidbe, đubrenja i zaštite. Uz najbolju moguću ishranu i njegu, nije se moglo preći 15 kilograma po stablu što je voćarima bilo neprofitabilno. Ubrati petnaestak plodova da bi dobili kilogram krušaka je zamoran i dosadan posao koji bi se nekako i mogao istrpjeti da nema jedne velike mane - loše podnosi transport.
Rezidba krušaka na "klik" iako nije popularna, utiče na povećanje prinosa
Naime, ova kruška ima toliko slabu pokožicu da i najmanji pritisak dovodi do ulegnuća i pojave smeđih mrlja na mjestima pritiska već prvi dan nakon berbe. Tržište koje nikada nije bilo regulisano, u smislu nesmetanog otkupa voća po poznatim cijenama, dovelo je do toga da se zbog brzog propadanja junska ljepotica otkupljivala po nižim cijenama koje nisu omogućavale pozitivno poslovanje uzgajivačima. Samo rijetki uspjevali su u namjeri da prije berbe imaju poznatog kupca sa utvrđenom cijenom koja je, u prosjeku, iznosila 0.70 do 0.80 KM/kg što uopšte nije bila loša cijena.
Danas se može pronaći u ponekom voćnjaku, u ne velikom broju i uglavnom služi za zadovoljenje potreba domaćina tako da se napravi kompot ili podijeli komšijama jer je riječ o stonoj sorti, bez velike upotrebe u preradi.
Inače, meso joj je sočno, voli kraću rezidbu pa je stablo srednje bujno, osim ako se ne reže previše jako, na primjer kada se motorkom prikraćuje vrh na manju visinu. Takođe, pošto prva cvjeta, rani mrazevi kojih je bilo ove godine, uništavaju cvijet i rodnost. Rađa na dvogodišnjim i trogodišnjim granama, najviše u vršnom dijelu. Nije teška za zaštitu i otporna je na čađavu krastavost i kruškinu buvu.
Dakle, iako je imala prednost u tome da je prva sorta krušaka koja dolazi na tržište, tačnije već krajem juna, došlo se do toga da su, zbog neznanja, ucjenjivačkog odnosa otkupljivača, prevelikih, a bespotrebnih troškova zaštite i spore berbe, njena stabla u velikoj mjeri iskrčena iz domaćih zasada. To je šteta jer može da pronađe svoje mjesto na tržištu. Naročito bi mogla da se sadi ponovo sada, kada se zna šta su joj prednosti, a šta mane. Radi se o sorti koja, ipak, ima tražnju jer se kupci požele krušaka početkom ljeta.
Kad smo već kod kupaca, jedna od mana koja se javlja najviše zbog nedostatka stručnosti, bila je i što se sugerisalo da se bere previše rano dok je bila zelena i tvrda, sa vrlo malo karakteristične crvenkaste boje što je odbijalo kupce. Sitni, zeleni i tvrdi plodovi, bez sočnosti, malo kome su privlačni.
Po svemu sudeći, junska ljepotica i dalje neće biti zastupljena u velikoj mjeri u voćnjacima, iako ima preduslove za to. Opet se pokazalo da su nedostatak znanja i stručnosti, kao i neorganizovanost proizvođača i tržišta najveći problemi uzgoja neke sorte ili usjeva generalno.
Tagovi
Autor
