Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj kivija
  • 15.02.2021. 14:00

Uskoro kreće bubrenje pupoljaka kod kivija, na šta voćari da obrate pažnju?

Širenje ovog voća ograničeno je faktorima sredine pa se zato plantažni zasadi kod nas podižu uglavnom u dolini Neretve ili južnoj Hercegovini, iako je i u sjevernijim dijelovima zemlje sve popularnije.

Foto: Depositphotos/Imagesto
  • 978
  • 302
  • 1

Interes za uzgoj aktinidije (kivija) ima konstantan rast, kako kod nas tako i u svijetu. Njeni plodovi sadrže mnogo vitamina C, mineralne materije, proteine, ugljene hidrate i zbog toga su dobili naziv "plodovi zdravlja". Širenje ove voćne vrste  ograničavaju uslovi spoljne sredine.

Iz tog razloga kod nas se plantažni zasadi podižu uglavnom u mediteranskom i submediteranskom području (jadranski pojas sa ostrvima, dolina rijeke Neretve, južna Hercegovina) gdje se prosječna godišnja temperatura kreće oko 15 C°. Voli topla i vlažna ljeta i blage zime.

Međutim, popularnost koju je za kratko vrijeme postigla, privukla je pažnju ljubitelja voćarstva koji je i u sjevernijim krajevima zemlje relativno uspješno gaje na manjim površinama uz okućnicu, uz odgovarajuću primjenu zaštite od mraza i raniju berbu plodova.

Broj sorti koji se koriste u komercijalnoj proizvodnji je vrlo mali. Od ženskih to su Abbott, Bruno, Monty, Allison, Greensil i Hayward, a od sorti oprašivača koriste se Tomuri, Matua i klon M-3.

Reproduktivna faza može trajati i do 60 godina

Morfološke promjene koje karakterišu razvoj usjeva uslovljene su složenim odnosima nasljednih osobina i faktora sredine -biotičkog i abiotičkog karaktera.

Mladalački (nerodni) period počinje klijanjem sjemenke ili ukorjenjivanjem reznica kao i kalemljenjem sadnica, a traje do faze rodnosti. Dužina trajanja mu je različita, a zavisi od načina razmnožavanja. Pri generativnom razmnožavanju, iz sjemena, traje pet do šest godina dok je pri vegetativnom nešto kraće, od tri do četiri. Razlike postoje i među sortama. Najkraći imaju vegetativno razmnožene sorte Monty i Bruno, koje prorode u trećoj godini dok kod Hayward-a traje duže i prorodi u četvrtoj godini.

Reproduktivno razdoblje je najduže i traje 30 i više godina, što zavisi od intenziteta proizvodnje. U botaničkim vrtovima može trajati i više od 60. Ciklus počinje rađanjem, što je obično na početku formiranja osnovnih skeletnih grana krošnje i traje sve dok se održava njihova i regeneraciona sposobnost korijena.

Period starenja i odumiranja počinje osjetnijim slabljenjem regeneracionih sposobnosti krošnje i korijena, kao i odgovarajućim smanjenjem intenziteta rasta, vitalnosti i rodnosti. Traje do kraja života, odnosno, do njihovog prirodnog ugibanja usljed sušenja, koje je po pravilu postupno i progresivno. Ova faza uslovljena je intenzitetom uzgoja.

Ako je rezidba zimska, suzenje je slabije

Godišnji ciklus aktinidije dijeli se na dva osnovna perioda: vegetaciju i period mirovanja.

Tokom vegetativne faze kod biljaka se odvija proces rasta čije trajanje zavisi od osobina sorte, podneblja, toplote, svjetlosti, vlage, ishrane i drugih faktora.

U toku rasta razlikujemo suzenje, bubrenje, razvitak mladica, cvjetanje, oprašivanje i razvoj plodova.

Kasim Osmanbašić prošle godine ubrao 300 kg kivija

Suzenje je posebno izraženo prilikom zimske rezidbe, kada iz reza kapa sok. Započinje bubrenjem pupoljaka krajem februara do početka marta. Ako se rezidba obavila zimi, voćka malo suzi i rane brzo zarastaju. Orezivanje bi trebalo obaviti 20 - 30 dana prije bubrenja pupoljaka i pri tome paziti da se sok iz rane na slijeva na njega.

Bubrenje pupoljaka predstavlja početak vegetacije. Porastom temperature, svjetlosti i drugih faktora počinje cirkulacija sokova i nastupa bubrenje, početkom do sredine marta. Minimalna temperatura za početak ove faze je 8C°. Na njen početak ima uticaj i način rezidbe - pri dugoj kasni bubrenje, a kraćom se ubrzava i narušava početak.

Klijavost polena je visoka 

Rast i razvoj mladica počinje porastom temperature. Cvjetanje nastupa 55 do 60 dana poslije početka vegetacije. U uslovima južne Hercegovine (Mostar, Čapljina) ova faza kreće oko 25. maja, a traje desetak dana. Diferencijacija cvijetnih pupoljaka u pazuhu lista počinje krajem juna, a završava početkom aprila. Najranije cvjeta sorta Monti (25. maja), a najkasnije sorta Hejvord, 29.05. Trajanje cvjetanja najkraće je kod sorte Bruno i traje devet dana, a najduže kod Hejvord-a (12 dana).

Cvjetovi se otvaraju u toplijim satima i okrenuti su prema dolje, tako da štite ženski cvijet dok traje oprašivanje. Klijavost polena muških cvjetova je preko 90 odsto, a vrijeme i trajanje faze zavisi od više faktora i to u prvom redu od nasljednih osobina i meteoroloških prilika koje vladaju prije i za vrijeme cvjetanja.

Za uspješnu oplodnju, napraviti plan sadnje

Polen sa muških biljaka prenosi se vjetrom i insektima na tučak ženskih. Oprašivanje vjetrom pokazalo se lošijim jer je polen suviše lagan pa njegovu pokretljivost može da spriječi gusta vegetacija. Lako se suši pri prenošenju pa kada dospije na tučak može potpuno izgubiti svoju klijavost. Za uspješnu oplodnju neophodno je unijeti tri do pet pčelinjih društava po hektaru u vrijeme cvjetanja.

Kvalitet oplodnje je u uskoj korelaciji sa veličinom plodova. Loša oplodnja daje sitnije i deformisane plodove.

Da bi ona bila uspješna, potrebno je saditi i uzgajati i muške biljke koje imaju isto vrijeme cvjetanja, napraviti plan sadnje vodeći računa o rasporedu oprašivača i udaljenosti muških biljaka od ženskih. Rezati ih na dugo radi dobijanja veće količine polena.

Kivi može uspjeti i kod nas - znate kako?

U normalnim uslovima svi ženski cvjetovi aktinidije, čak i ako su loše oplođeni, daju plod. Kod ovog voća praktično ne postoji fiziološko svojstvo opadanja zametnutih plodova, što je rezultat kasne cvatnje i izbjegavanja negativnog uticaja hladnoće na oplodnju, te usljed djelovanja nastalih fiziološkom osobenošću dvodome biljke.

Nakon oplodnje, zametnuti plod se razvija tokom cijelog ljeta i zrije u jesen. Nedostatak vode u ljetnom dobu zaustavlja rast plodova, što se odražava i na njihova lošija organoleptička svojstva. Oni koji rastu pod punim osvjetljenjem imaju pokožicu tamnosmeđe boje dok je kod onih koji rastu u sjeni lišća, pokožica smeđe zelenkasta.

Opadanje lišća je vidljiv znak završetka vegetacije, koja je u njenom slučaju duga i traje 250 dana. Dužina ovog perioda je uslovljena klimom i na to treba računati prilikom podizanja voćnjaka. Listovi opadaju sredinom novembra do početka decembra.

Period zimskog mirovanja, kao i kod većine drugog voća, traje od opadanja lišća do faze suzenja. Za vrijeme biološkog mirovanja može da podnese temperature i do - 17 C° bez nekih većih oštećenja, ali je osjetljiva u toku prinudnog mirovanja, na početku bubrenja pupoljaka kada vrijednosti od - 5 do - 7C° mogu da nanesu velike štete.

Period mirovanja aktinidije traje 11-13 sedmica.


Tagovi

Uzgoj kivija Uzgoj aktinidije Plantažni zasadi Komercijalna proizvodnja Ukorjenjavanje reznica Klijavost polena Oprašivanje vjetrom


Autorica

Saima Trako-Silajdžić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, voćarstva i vinogradarstva. Najveći dio svog bogatog radnog staža provela je u oblasti hortikulture i rasadničarske proizvodnje ukrasnog bilja, sadnica voća i ljekovitih vrsta. Imala je uticaja i na agrarnu politiku u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo ekspanzijom, posebno u proizvodnji jagodastog voća.