Najbolja mjesta za gajenje kivija su zone u kojima uspjevaju vinova loza i breskve, odnosno laka i dobro drenirana zemljišta, neutralne PH reakcije.
Iako spada u tropsko voće koje najbolje uspjeva u toplijim krajevima, sa mnogo padavina i visokom vlažnošću vazduha, postoje mnogi primjeri koji dokazuju to da je kivi moguće uzgajati i kod nas, odnosno u oblastima sa kontinentalnom i umjereno-kontinentalnom klimom.
Stručnjaci kažu da kivi najbolje uspjeva u oblastima pogodnim za gajenje vinove loze i breskve, na lakim, vlažnim, ali takođe dobro dreniranim zemljištima, neutralne pH reakcije. Prema rečima Tanje Živković, diplomirane inženjerke voćarstva, najznačajniji faktori koji utiču na gajenje kivija su: padavine, vlažnost vazduha, svjetlost, vjetar i kvalitet i tip zemljišta.
Kako objašnjava, kivi ima relativno visoke zahtjeve kada je riječ o temperaturi potrebnoj za njegovo gajenje i plodonošenje. Kod nas on najbolje uspjeva u tipičnim vinogradarskim zonama, odnosno u toplijim krajevima. Međutim, u fazi punog mirovanja ova biljka može da podnese niske temperature do -20 °C.
Najveću štetu kiviju mogu da nanesu proljetni mrazevi od kojih najčešće stradaju mladi lastari, a u rijeđim slučajevima i cvjetovi jer ova biljka cvjeta kasno. Kada je riječ o plodovima i listovima za njih su opasniji rani jesenji mrazevi. Tanja Živković kaže da oštećenja mladih lastara nastaju već na temperaturama -2°C do -3°C. Da biljka ne bi izmrzla potrebno je preduzeti neke od mjera zaštite od niskih proljetnih temperatura, kao što su dimljenje, grijanje ili kišenje.
Drvo kivija sa plodovima
Da bi uspjevao i rađao kiviju treba dosta padavina pravilno raspoređenih tokom vegetacije. Njegovi lastari brzo i bujno rastu a za to zahtjevaju obilno i redovno zalijevanje. S druge strane, višak vlage nepovoljno utiče na razvoj stabla biljke. Vodeni talozi i snijeg takođe mogu da budu korisni jer štite kivi od niskih temperatura i stvaraju rezerve vlage u zemljištu.
Živkovićeva upozorava da je pri sadnji i načinu gajenja kivija važno voditi računa o iskorištenju svjetlosne energije koje zavisi od rasporeda voćaka i uzgojnog oblika. Zato naročitu pažnju treba obratiti na određivanje načina gajenja, ali i na rastojanje između biljaka jer je svjetlost za kivi veoma značajna u periodu cvjetanja i oprašivanja.
Kada je riječ o zemljištu Tanja Živković tvrdi da kiviju najviše odgovaraju duboka i dobro drenirana zemljišta u koja korijen najlakše prodire. Visok nivo podzemne vode loše utiče na rast i razvoj kivija. Optimalan kvalitet zemljišta postiže se dodavanjem stajnjaka, komposta i druge organske mase. Stručnjaci smatraju da za uspješno gajenje voća u našim uslovima u zemljištu mora da ima bar 2-3% humusa. Idealna pH vrijednost zemljišta za gajenje kivija je 6,5-7,0 jer ovoj biljci odgovara neutralna pH reakcija. Veći sadržaj aktivnog kreča (CaO) preko 10% može da uzrokuje nastanak kloroze.
Inženjerka voćarstva Tanja Živković na kraju napominje da uzgajivačima kivija velike štete može da nanese i vjetar. Topao vjetar pojačava isušivanje, tako da žbunovi kivija počinju da venu. To nepovoljno utiče na oprašivanje i rodnost kivija. Štetno dejstvo vjetra zavisi od jačine, pravca i načina puhanja, a problemi mogu da nastanu zato što su mladi lastari tanki, krti i nedovoljno srasli za starije drvo, pa ih vjetar lako odvaljuje ili lomi, a to to znatno smanjuje rod i prinos ove voćarske kulture.
Foto: idaun / Pixabay, Olivia Loh / Flickr
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
