Kivi može uspjeti i kod nas - znate kako?

Iako spada u tropsko voće koje najbolje uspjeva u toplijim krajevima, sa mnogo padavina i visokom vlažnošću vazduha, postoje mnogi primjeri koji dokazuju to da je kivi moguće uzgajati i kod nas, odnosno u oblastima sa kontinentalnom i umjereno-kontinentalnom klimom.

Stručnjaci kažu da kivi najbolje uspjeva u oblastima pogodnim za gajenje vinove loze i breskve, na lakim, vlažnim, ali takođe dobro dreniranim zemljištima, neutralne pH reakcije. Prema rečima Tanje Živković, diplomirane inženjerke voćarstva, najznačajniji faktori koji utiču na gajenje kivija su: padavine, vlažnost vazduha, svjetlost, vjetar i kvalitet i tip zemljišta.

Kod nas kivi najbolje rađa u vinogradarskim zonama

Kako objašnjava, kivi ima relativno visoke zahtjeve kada je riječ o temperaturi potrebnoj za njegovo gajenje i plodonošenje. Kod nas on najbolje uspjeva u tipičnim vinogradarskim zonama, odnosno u toplijim krajevima. Međutim, u fazi punog mirovanja ova biljka može da podnese niske temperature do -20 °C.

Najveću štetu nanose rani proljetni mrazevi

Najveću štetu kiviju mogu da nanesu proljetni mrazevi od kojih najčešće stradaju mladi lastari, a u rijeđim slučajevima i cvjetovi jer ova biljka cvjeta kasno. Kada je riječ o plodovima i listovima za njih su opasniji rani jesenji mrazevi. Tanja Živković kaže da oštećenja mladih lastara nastaju već na temperaturama -2°C do -3°C. Da biljka ne bi izmrzla potrebno je preduzeti neke od mjera zaštite od niskih proljetnih temperatura, kao što su dimljenje, grijanje ili kišenje.

Kivi traži dosta vode pravilno raspoređene tokom vegetacije

Da bi uspjevao i rađao kiviju treba dosta padavina pravilno raspoređenih tokom vegetacije. Njegovi lastari brzo i bujno rastu a za to zahtjevaju obilno i redovno zalijevanje. S druge strane, višak vlage nepovoljno utiče na razvoj stabla biljke. Vodeni talozi i snijeg takođe mogu da budu korisni jer štite kivi od niskih temperatura i stvaraju rezerve vlage u zemljištu.

Uzgojni oblik i rastojanje biljaka veoma važni

Živkovićeva upozorava da je pri sadnji i načinu gajenja kivija važno voditi računa o iskorištenju svjetlosne energije koje zavisi od rasporeda voćaka i uzgojnog oblika. Zato naročitu pažnju treba obratiti na određivanje načina gajenja, ali i na rastojanje između biljaka jer je svjetlost za kivi veoma značajna u periodu cvjetanja i oprašivanja.

Kivi voli zemljišta neutralnu pH reakcije

Kada je riječ o zemljištu Tanja Živković tvrdi da kiviju najviše odgovaraju duboka i dobro drenirana zemljišta u koja korijen najlakše prodire. Visok nivo podzemne vode loše utiče na rast i razvoj kivija. Optimalan kvalitet zemljišta postiže se dodavanjem stajnjaka, komposta i druge organske mase. Stručnjaci smatraju da za uspješno gajenje voća u našim uslovima u zemljištu mora da ima bar 2-3% humusa. Idealna pH vrijednost zemljišta za gajenje kivija je 6,5-7,0 jer ovoj biljci odgovara neutralna pH reakcija. Veći sadržaj aktivnog kreča (CaO) preko 10% može da uzrokuje nastanak kloroze.

Problemi i štete koje izaziva vjetar

Inženjerka voćarstva Tanja Živković na kraju napominje da uzgajivačima kivija velike štete može da nanese i vjetar. Topao vjetar pojačava isušivanje, tako da žbunovi kivija počinju da venu. To nepovoljno utiče na oprašivanje i rodnost kivija. Štetno dejstvo vjetra zavisi od jačine, pravca i načina puhanja, a problemi mogu da nastanu zato što su mladi lastari tanki, krti i nedovoljno srasli za starije drvo, pa ih vjetar lako odvaljuje ili lomi, a to to znatno smanjuje rod i prinos ove voćarske kulture.

Foto: idaun / Pixabay, Olivia Loh / Flickr