Savka se sve više sadi, ali budite oprezni jer nije sve kao prije?

Savka, a često je zovu i požegača, predstavlja slatko nakiselu sortu šljive vrhunskog kvaliteta. Posljednjih godina sve više se vraća na parcele u BiH, iako je osjetljiva na šarka virus. I nije samo šljiva u pitanju, proizvođači se sve češće odlučuju na sadnju autohtonih sorti i jabuka, krušaka, trešanja i ostalih vrsta voća.

Najbolja je sorta šljiva

Najčešće se za sadnju savke odlučuju stariji stanovnici koji odlaze u penziju, ili se pripremaju za nju. Razlog je taj što su, kao mali, navikli na okus ove sorte koji je neprevaziđen u svijetu šljiva jer se nijedna sorta ne može porediti sa njom, kada je riječ o kvalitetu za pravljenje pekmeza, džemova i, naročito - rakije. Često se, kao objašnjenje može čuti i to da se, u njihovo vrijeme šljive nisu ni sa čim tretirale, a rađale su svake godine.

Međutim, prije skoro 50 godina, pojavio se šarka virus koji je napravio haos u svijetu šljivarstva jer je došlo do masovnog oboljevanja i krčenja savke koja je najosjetljivija na njega. Uprkos tome, došlo je do zasićenja trenutnih ili budućih proizvođača sa postojećim sortimentom, iako se od većine sorti može praviti dobra rakija, a mnoge su pogodne i za potrošnju u svježem stanju.

Ohrabruje podatak i da mlađi ljudi sve više sade savku.

Koje korake preduzeti prije sadnje?

U pojedinim rasadnicima mogu da se nabave sadnice savke, koja je očišćena od šarka virusa. Upravo je zdrav sadni materijal ključna polazna tačka za zasnivanje novog zasada. Podloga je džanarika koja je inače domaćin virusu. Međutim, očišćena od virusa, može da se sadi bez straha. I cijena je povoljna, pet KM po sadnici, a nešto niže ako su u pitanju veće količine.

Mlada stabla ne treba saditi blizu starih, zaraženih. Na parceli na kojoj su iskrčena stara, zaražena stabla, nove sadnice ne bi trebalo da se sade barem pet godina.

Bez obzira na dezinfekciju rupa nastalih vađenjem korijenja starih šljiva, nije dobro ako se sade izdanci koji rastu pored starijih stabala jer su i oni zaraženi virusom.

Prije sadnje novih, deblje korijenje na sadnici se malo skrati, dezinfikuje u kanti vode u kojoj je otopljen bakar, stajnjak i zemlja, a zatim se pristupa sadnji. Vrh bi trebalo da se oreže nakon sadnje na visinu od minimalno 120 centimetara, kako bi se podstaklo grananje.  

Kako orezati savku?

Savka najviše voli oblik kotlaste vaze. Dakle, unutrašnjost mora da bude skoro čista, sa jednogodišnjim i dvogodišnjim grančicama, a sortna karakteristika joj je da više rađa na obodu krošje. Zato tu treba da bude više dvogodišnjih i trogodišnjih grančica koje na sebi imaju mješovite pupoljke. Takođe je sortna karakteristika i prisustvo trnastih izraštaja koji mogu da smetaju prilikom rezidbe i berbe plodova, zbog čega je poželjno da se tokom rezidbe koriste naočale i rukavice.

Mnogi proizvođači žale se da plodovi savke opadaju neposredno prije berbe. Krivac za to je šarka virus koji uzrokuje i prijevremeno plavljenje. Posljednjih godina i suša je zaslužna za opadanje, kao i odsustvo navodnjavanja i zaštite stabala.

Nove čačanske sorte šljiva - alternativa postojećim ili ne?

Prvo se proizvođači moraju osloboditi mišljenja da se savka ne mora tretirati. To nije tačno jer bolje rađa ako se prihranjuje stajnjakom, mineralnim ili vodotopivim đubrivima i prska protiv šljivine osice u precvjetavanju (kada opadne 2/3 cvijeta). Isto se obavljaju i tretmani protiv dvije generacije savijača, odnosno, crvljivosti plodova.

Dakle, u jesen i rano proljeće oko stabala rasipa se stajnjak i mineralno đubrivo, a kristalonima sa više fosfora i kalijuma stabla se tretiraju tokom listanja i cvjetanja voćaka. Mogu da se dodaju i u precvjetavanju, zajedno sa insekticidima. Tokom ljeta, u junu i julu, takođe se obavlja prihrana kristalonima, a u julu, ponovo može da se doda NPK đubrivo sa više fosfora i kalijuma, kako bi se kompenzovalo veliko gubljenje hranjiva u slučaju velike rodnosti stabla.