Nove čačanske sorte šljiva - alternativa postojećim ili ne?

U Srbiji, a trebalo bi ubrzo i u Bosni i Hercegovini, krenula je prodaja novih sorti šljiva koje su selekcionisane u Institutu za voćarstvo u Čačku. Vrijeme će pokazati hoće li one zauzeti mjesta prethodnih sorti kao što su čačanska rana, ljepotica, najbolja, rodna, pa i Stenley.

O šljivama, novim i autohtonim sortama, kao i njihovoj rezidbi, u Banjaluci su razgovarali stručnjaci iz BiH i Srbije, na radionici "Rez 2024", u organizaciji Instituta za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

Dobre za rakiju i sušenje

Nove sorte šljiva koje su se pojavile na tržištu su: Divna, Petra, Lana, Nada, Timočanka i Krina.

"Divna je selekcionisana 2018. godine. Njen glavni adut je što zrije u septembru, a u hladnjači može da se čuva od mjesec do mjesec i po dana. Pošto malo kasnije cvjeta, ima više šansi da izbjegne mrazeve", rekao je dr Darko Jevremović sa Instituta za voćarstvo u Čačku.

Sorta Petra takođe je selekcionisana prije šest godina i dolazi u zrenje sredinom septembra, dok je posljednja sorta selekcionisana godinu dana kasnije. Riječ je o sorti Lana koja rano zri, krajem juna, odmah poslije čačanske rane i izuzetno je slatka. 

Prema riječima Jevremović, sorta Krina dobra je za sušenje. Pošto sadrži dosta šećera dobra je za rakiju, ali joj je mana boja ploda koja je roze plava. Za berbu dolazi u avgustu. Timočanka je dobra za potrošnju u svježem stanju jer su plodovi krupni, a Nada koja je najstarija jer je selekcionisana 2015. godine, pokazala se dobra za sušenje.

Top selekcija prisutna na tržištu

Na tržištu inače preovlađuju starije sorte selekcionisane u Čačku, a posljednjih godina sve više se pojavljuju i nove sorte iz Njemačke, kao što su Top taste, Top first, Top end i slično. Za sada, nema pouzdanih informacija o tome kako su se ove sorte pokazale u zasadima, naročito što se tiče prinosa, ali pojedini voćari zadovoljni su ovim sortimentom. Najviše ističu da su slatke i dobre za pravljenje rakije.

Ali, generalno gledajući čačanska rodna, ljepotica i Stenley sorte su koje i dalje preovlađuju u zasadima u BiH. Profesor Ljubomir Radoš, sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, ukazao je na sve više pojava sušenja stabala šljiva u zasadima širom Republike Srpske i Federacije BiH, ali su stručnjaci iz Čačka istakli da nove sorte nemaju problema sa bakterijskim sušenjem stabala.

Istaknuto je i da sve više postoji zainteresovanost za savkom, tj. požegačom ali će se vidjeti hoće li preživjeti virus šarke šljiva. Ipak, za rakiju i pekmez, savka je najbolja. Na radionici se razgovaralo i ostalim autohtonim sortama koje npr. u Srbiji imaju zastupljenost 30% od ukupnog sortimenta.

Najzaslužniji za održavanje skupa u Banjaluci koji je okupio veliki broj stručnjaka i proizvođača bio je prof.dr Miljan Cvetković sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.