Kod sadnica sa prijevremenim grančicama prekraćivanje se radi na 30 cm iznad posljednje dobro razvijene prijevremene grančice.
Posađene sadnice jabuka i krušaka se nakon sadnje skrate na 80 - 90 cm iznad zemlje i vezuju za naslon. Ali to nije sve.
Prije sadnje jabuke treba skinuti sve etikete sa sadnica. Potom jednogodišnje orezati do visine koja je predviđena za deblo buduće voćke, što zavisi od izbora sistema gajenja jabuke. Kod vretenastog žbuna jednogodišnje sadnice sa prijevremenim grančicama skraćuju se na 70 - 80 cm, a dvogodišnje sa slabo bujnim bočnim ljetorastima na 90 - 100 cm, dok se jednogodišnje sa prijevremenim grančicama i dvogodišnje obrasle ljetorastima, kod vitkog vretena skraćuju na 80 - 90 cm iznad površine zemlje i u oba oblika krune vezuju za naslon (kolac ili žicu špalira).
Najčešće se zasadi jabuka podižu jednogodišnjim sadnicama, proizvedenim okuliranjem na spavajući pupoljak jula ili avgusta, a rjeđe dvogodišnjim.
Za uzgojni oblik vitko vreteno obavezno je postavljanje naslona uz sadnicu, najjednostavnije kolje za koje se ona vezuje na osmicu. Ljetorasti, spiralno raspoređeni na sadnici, skraćuju se za 1/4 do 1/3, što zavisi od sorte jabuke. Kod sorata, koje su sklone premještanju vegetacije ka periferiji krune i ogoljavanju, ljetoraste jače prekratiti.
Posađene sadnice jabuke obavezno štitimo od zečeva, srna i drugih životinja.
Sistem gajenja jabuke obuhvata oblik krune, gustinu sadnje, odnos sorte i podloge i odgovarajuću agrotehniku. Vitko vreteno i vretenasti žbun koriste se za savremene intenzivne (guste) zasade ove voćke, palmeta kosih grana za poluintenzivne zasade, a poboljšana piramidalna kruna za ekstenzivne zasade u koje se relativno malo ulaže.
Podizanje gustih zasada kruške radi se prvenstveno jednogodišnjim sadnicama, rjeđe okulantima i dvogodišnjim. Ukoliko se radi o sadnicama bez prijevremenih grančica prekraćivanje se radi na visini od 90 cm. Ako se koriste dvogodišnje, one treba da su dobro obrasle ljetorastima pod širim uglovima, za što je potrebna posebna njega u rastilu sa intervencijama na zeleno. One se orezuju 30 cm iznad posljednje grančice.
Za vitko vreteno sadnice treba da budu kao i kod jabuke sa prijevremenim grančicama, a za palmetu sa kosim granama bez njih.
Slabo bujne sorte krušaka se nešto slabije ukorjenjavaju na podlozi dunje MA, ali primjenom posrednika, na primjer kaluđerke, ukorjenjavanje se znatno poboljšava. Dunja MC ima jače izraženu inkopatibilnost sa sortama kruške od dunje MA. Dunja Ba 29 je najotpornija prema visokom sadržaju kreča i tolerantnija prema suši od navedenih dunja, a ima i nešto bolji afinitet sa plemenitim sortama. Kao posrednik između inkopatibilnih kombinacija dunja/kruška koriste se kaluđerka i hardijeva, manje amanliška i druge. Proces proizvodnje sadnica zbog toga najčešće traje godinu dana duže.
Kruška ima znatno veće zahtjeve u pogledu izbora lokacije u odnosu na jabuku. U tom smislu najpogodnije za ovo voće su tipične vinogradarske zone. Zasadi u ravnici su vrlo često izloženi povećanom riziku od poznih proljetnih mrazeva, te ih treba podizati, gdje je to moguće, na blagim padinama ili zaravnima, na sjeveru na južnijim ekspozicijama.
U većini postojećih zasada kruške na dunji, potpora se ne primjenjuje. Izuzetno, na vjetrovitim položajima, pri formiranju pljosnatih uzgojnih oblika, ona može da se primijeni. Također, potreban joj je naslon u toku cijelog života. S obzirom da je i potpora vrlo skupa, treba je, gdje god je to moguće, izbjegavati.
Tagovi
Autor