Rezidba voćnih stabala: Jesen, zima ili rano proljeće - koji termin odabrati?

Od rezidbe voćnih stabala i grmova zavisi njihova rodnost, dugotrajnost i otpornost na bolesti i štetočine. Postoje različiti termini i tehnike rezidbe, a najčešće greške su univerzalne i dešavaju se bez obzira na vrstu voća i sposobnost rezača.

Redovnim provođenjem stvaramo povoljne uslove za formiranje pupoljaka, cvjetanje i plodonošenje, stablu dajemo željeni oblik. Uklanjanjem suvišnih grana omogućavamo bolju ventilaciju krošnje, prolazak svjetlosti i sprečavamo ogoljenost središnjeg dijela.

Kada obaviti rezidbu?

Od jeseni do proljeća se obavljaju sanitarna i osnovna rezidba, u vrijeme mirovanja voćaka. Kada u jesen opadne lišće, potrebno je obaviti sanitarno čišćenje stabala. Uklanjaju se sve slomljene, oštećene, suhe grane i one na kojima vidimo simptome oboljenja, oštećenja od štetnih organizama.

Pravo je vrijeme za sanitarnu rezidbu stabala

Na ovaj način pomažemo stablu, smanjujemo prisustvo štetočina, broj položenih jaja ili larvi u takvim grančicama, skidamo upredena gnijezda, lutke insekata. Uklanjamo bolesne dijelove do zdravog drvenastog tkiva i sprečavamo širenje bolesti. Istovremeno, smanjujemo količinu sredstva koje koristimo za tretiranje.

Izbjegnite izmrzavanje 

Osnovnu zimsku rezidbu najbolje je ostaviti za rano proljeće. Obavlja se čim nam to vremenske prilike dozvole i sve dok ne krene kolanje biljnih sokova i otvaranje pupoljaka. Velike plantaže zbog obima poslova s ovom rezidbom počinju u jesen i izvode je u zimskom periodu, kada to vrijeme dozvoljava. Tu se krije opasnost od izmrzavanja. Uklanjanjem dijelova grana i prirasta izlažemo stablo riziku. Često stradaju pupoljci koji su nosioci rodnosti i vegetativnog rasta. Zbog toga je bolji proljetni termin. Ako izmrznu vršni dijelovi grana ili prirasta, jednostavno uklonimo dio koji je izmrzao, a ostaje onaj koji je nosilac rodnosti. U slučaju da smo rezidbu obavili u jesen, a tokom zime nastupe izuzetno niske temperature, zbog izmrzavanja gubimo rodni potencijal.

Osim toga, niske temperature i jaki mrazevi mogu štetno djelovati na rane od rezidbe.

Najčešće se izvodi tokom februara i marta, ali to zavisi od vremenskih prilika. S njom ne treba kasniti, jer će otvorene rane iz kojih curi biljni sok privući štetočine i prouzrokovače oboljenja. Najbolje je posao obaviti po vedrom, hladnom danu, ali najniža temperatura ne smije biti ispod -5ºC.

Naoštrite makaze

Alat koji koristimo treba biti naoštren kako bi rez imao ravnu površinu i što urednije ivice. Teško je raditi s tupim alatom. Ruke se naprežu i veoma brzo umaraju. Osim toga, takvim alatom nagnječimo drvo, kidamo ga i pravimo razna oštećenja. Za grane koje su deblje od 5 cm koriste se pile, a za grančice debljine do 3 cm mogu nam pomoći i obične voćarske makaze.

Kako naoštriti baštenski i voćarski alat?

Kako bi pospješili oštrenje sječiva, možemo kratkotrajno potopiti u rastvor soli: jedna supena kašika na jednu čašu vode, ili u gazirani sok. To će pomoći kod skidanja hrđe i prljavštine.