Proljetnu sadnju voća obaviti do sredine marta

Poljoprivredni proizvođači,koji nisu uspjeli da zasade mlade sadnice voća jesenas, to mogu da urade u proljetnoj sadnji, koju bi trebalo da obave do sredine marta. Suzana Jerkić, savjetodavka za voćarstvo i vinogradarstvo, ističe da se sve stablašice sade u toku zimskog mirovanja i to od opadanja lišća u jesen, pa do kretanja vegetacije u proljeće. Ukoliko se ne obavi na jesen, valja nastojati da sadnice budu posađene tokom toplih zimskih dana, kada zemljište nije smrznuto.

Proljetno sađenje treba završiti što ranije, po mogućnosti do sredine marta. Što se sađenje odvija kasnije, smanjuje se procenat prijema i porasta posađenih voćki. Kasno posađene sadnice veoma su osjetljive na sušu, pa ih treba češće zalivati.

Način i tehnika sađenja

Pripreme za proljetnu sadnju počinju finom obradom zemljišta, razmjeravanjem i obilježavanjem mjesta za sađenje kao i kopanjem jamića. Korjenove sadnice izvađene iz trapa treba potopiti u vodu (12 - 24h), kako bi povratile svježinu. Sve sadnice koje voćari namjeravaju da sade moraju dobro da se iskontrolišu, počevši od korjenovog sistema, pa do nadzemnog dijela stabla. Pri tome treba strogo voditi računa da sadnice nemaju nekog mehaničkog oštećenja i prisustva prouzrokovača bolesti i štetočina, da nisu izmrzle i počele da se suše.

Kraj vegetacije - idealan za uzimanje zrelih reznica pojedinih voćnih kultura

"Sve oštećene, nekvalitetne i zdravstveno neispravne sadnice se odstranjuju. Povrijeđene žile na sadnici moraju se odstraniti odsijecanjem od zdravog mjesta. Zdrave žile se skraćuju na dužini od 20 - 25 cm kako bi se osvježile. Takođe, treba odsjeći žile koje se ukrštaju i prepliću. Žile se orezuju oštrim voćarskim makazama, tako da presjek bude gladak i što manji (upravan na osu žile). Preporučuje se da se korjenov sistem sadnice neposredno prije sadnje umoči u 'kašu' koja se sastoji od jednog dijela svježe goveđe balege, dva dijela zemlje i jednog dijela vode u koju treba dodati neki fungicid sa ciljem da se žile dezinfikuju. U tu svrhu se može koristiti 1% rastvor Venomila, ili 0,4% rastvor Cineba. Uloga 'kaše' je veoma značajna, posebno kada se sadnja obavlja u proljeće. Ona 'oblači' korijen, prekrivajući ga zemljišnom skramom, što omogućava bolji kontakt žila sa okolnom zemljom. Fitohormoni iz goveđe balege ubrzavaju diobu stanica korijena i formiranje apsorpcionih žilica. Na taj način se poboljšava prijem sadnica”, priča Jerkićeva.

Neophodno je jače gaženje oko sadnica

Ona savjetuje voćarima da pri sađenju vode računa o postavljanju sadnica kraj obilježenih sadnih mjesta pomoću markera - kolčića, dubini sadnje, rasporedu žila u jami, uspostavljanju tijesnog kontakta između žila i zemljišta i đubrenju.

"Sadnice se obično sade na dubini na kojoj su bile u rastilu. Pri tome spojno mesto sadnice treba da bude iznad nivoa zemljišta. Na lakšim zemljištima i na terenima izloženim dejstvu erozije, sadnice se obično sade nešto dublje (2 - 3 cm) nego što su bile u rastilu. Žile sadnice pri sađenju treba da budu zrakasto raspoređene po jami, a zatim se korijen prekrije sitnom i plodnom zemljom. Sadnica se malo prodrma da sitna zemlja zađe između žila", objašnjava savetodavka.

Nakon prvog gaženja u jame ubaciti zreli stajnjak

Da bi se uspostavio što bolji kontakt između sadnice i zemlje, ona mora da se ugazi oko sadnice i to jače kada je prolećno sađenje i zemlja vlažna, dok se slabije gaženje obavlja kada je jesenja sadnja i zemljište vlažnije.

"Nakon prvog gaženja u jame se ubacuje dobro zreli stajnjak, a zatim zemlja. Neposredno prije zatvaranja jame dodaje se kompleksno mineralno NPK đubrivo u količini od oko 50 - 100grm/ sadnica formulacije 6:12:24 ili 8:16:24 itd. Nakon unošenja, mineralno đubrivo se prekrije zemljom, obavi se završno gaženje oko sadnice i obavezno zalije sa oko 10 l vode po sadnici", zaključuje Suzana Jerkić.