• Trajni zasadi
  • 23.03.2020. 07:30

Proljetno đubrenje voćnjaka, vinograda i maslinika - obavite ga na vrijeme

Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova sredinom ili krajem aprila, azotnim ili NPK đubrivima, s naglašenim azotom, a primjenjuju se po cijeloj površini zasada.

Foto: JumpStory
  • 426
  • 52
  • 0

Đubrenje predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera. Daje osnovna obilježja voćnjaku i najviše doprinosi intenzitetu voćarske proizvodnje. Pravilnim đubrenjem poboljšavamo strukturu tla, regulišemo trajanje vegetacije, povećavamo otpornost na mraz, bolesti i štetočine te osiguravamo trajnost i dugovječnost voćke.

Hemijska analiza tla je najbitnija

Hemijskom analizom tla utvrđujemo nivo hemijskih (pH, karbonati, EC) i fizićkih svojstva te nivo hranjivih elemenata. Saznajemo kojeg elementa ima previše ili premalo te na taj način primjenjujemo potrebno đubrivo. Važno je napomenuti i da je zakonska obveza, svakom poljoprivredniku koji je prijavljen u sistem, jednom u pet godina napraviti analizu poljoprivrednog zemljišta koje obrađuje i na kojem nešto proizvodi.

Redovno đubrenje voćaka

U redovnoj, razlikujemo đubrenje mladih zasada i zasada u rodu.

Najvažniji elementi za svaku voćku su azot (N), fosfor (P) i kalij (K). Azot je prijeko potreban i sastavni je dio organa i tkiva voćaka, a najviše ga ima lišće, cvjetni pupovi, plodovi i sjemenke. Fosfor je važan za formiranje i funkcionisanje reproduktivnih organa. U mlađim grančicama ima ga više nego u starijim, kao što ga ima više i u tvornom tkivu nego u kori i grančicama.

Đubrenje jabuke: Azot i kalij utiču na crvenu boju ploda

Kalij voćke uzimaju iz tla u velikim količinama i tog elementa ima više u mlađim nego u starijim organima, a osim toga ima ga i više u pupovima rodnih izboja nego u pupovima nerodnih. Ovaj element ima vrlo važnu ulogu u životu voćke pa se zbog njegova manjka javljaju različiti poremećaji.

Đubrenje mladih voćaka

Mladim voćnjacima nazivamo sve one koji su u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja, a taj period obuhvata vrijeme od sadnje voćke pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obilježjem predviđenog uzgojnog oblika.

Prve godine, u osnovno đubrenje s gustim sklopom, đubri se po jednoj voćki s 0,15 do 0,25 kg s jednim od kompleksnih hraniva NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30. Ako se radi o rjeđem sklopu, po jednoj voćki dodaje se 100-150 grama.

Isto tako u prvoj godini, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 30 - 50 grama UREE ili 50 -70 grama KAN - a ili 100 - 120 grama NPK 15-15-15 po stablu.

Posadio sam voćku – šta sad da radim?

U drugoj godini, đubrenje se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama đubriva, samo što se količina povećava za 50% dok u trećoj i ostalim godinama obavlja se po cijeloj površini voćnjaka. Važno je kod prihranjivanja mladih voćaka koje se slabije razvijaju dodati veće količine azota.

Đubrenje zasada u rodu

Kod ranog proljetnog đubrenja unosi se azot, najčešće 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godišnje količine s jednim od azotnih đubriva ili kompleksnim NPK s naglašenim sadržajem azota kao što su to NPK 20-10-10 i NPK 15-15-15, a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla.

Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova sredinom ili krajem aprila azotnim ili NPK hranivima s naglašenim azotom, a primjenjuju se po cijeloj površini zasada. Za visok prinos jezgričavog i koštičavog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha azota (N), 70-120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalija (K2O).

Proljetno đubrenje maslina

Ako smo u jesen obavili osnovno đubrenje maslina NPK mineralnim đubrivom, sada je potrebno obaviti prihranu azotnim. Količina potrebnog hraniva zavisi od veličine i starosti stabla. Kod rodnih stabala u prvoj prihrani daje se 1-2 kg UREA 46%-tni azot.

Vrijeme je za đubrenje maslina

Ovu količinu azota maslina će do cvjetanja potrošiti. Kako bi cvjetanje, oplodnja i formiranje plodova bilo što uspješnije, pred cvjetanje (krajem aprila) obavimo još jednu azotnim đubrivom i to s 2-4 kg KAN 27%-tnim azotom. Mlada stabla starosti 2-5 godina takođe treba prihraniti dva puta s 15 - 30 dag KAN-a.

Za vinograde se koristi Urea, NPK i KAN

Mladi vinogradi koji su dali svoj prvi rod đubre se s nešto manjom količinom jer su i prinosi manji. Primjenjuje se 370 kg/ha NPK 7-14-21 ili 260 kg/ha NPK 5-15-30 ili 325 kg/ha NPK 8-16-24. Ovim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a azot se dodaje u nekoliko obroka najčešće u dvije prihrane i to početkom vegetacije i poslije cvjetanja.

O čemu zavisi rodnost vinograda?

Prva prihrana Ureom obavlja se rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio azota vinova loza iskoristiti do cvjetanja za intenzivan porast mladica. Urea se mora plitko unijeti u tlo radi sprečavanja gubitka azota ishlapljivanjem. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu azota dodatu pri jesenjem đubrenju, oko 130 kg/ha ili 13 g/m2.

U maju se nakon cvjetanja obavlja još jedna prihrana KAN-om N (MgO) 27 (4,8) u količini 100-130 kg/ha ili 10-13 g/m2 zavisno od količine zametnutog roda.


Tagovi

Proljetno đubrenje Voćke Masline Vinograd KAN UREA NPK Azot Fosfor Kalij Mlade voćke Analiza tla


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.