Proljetna prihrana trajnog zasada prilika je za snažniji i sigurniji razvoj

Proljetnom gnojidbom voćnjaka i vinograda dodaju se hranJiva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje pa se na taj način postiže snažniji, siguran razvoj tijekom vegetacije, viši prinos, kvalitetniji, veći i obojaniji plodovi sa više šećera i suhe tvari. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da se proljetnom i kasno proljetnom prihranom maslina omogućuje veći randman maslinovog ulja, veći sadržaj fenola, povećan sadržaj oleinske kiseline te veći udio aromatskih tvari u ulju, čime se pridonosi većoj zdravstvenoj vrijednosti takvog ulja. Isto tako, u sličnom istraživanju kod jabuka i kupina, dobili smo veće plodove s većim sadržajem suhe tvari.

Ovo naročito vrijedi za dušično sumporna gnojiva ASN i Petrokemijas tvrtke Petrokemija. Za proljetnu prihranu trajnih zasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) namijenjena su dušična (KAN, UREA) i dušično sumporna gnojiva (ASN i Petrokemijas ), ali i NPK gnojiva ukoliko se nije obavila osnovna gnojidba u jesen.

Ako niste gnojili u jesen, možete i sada

Ukoliko u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo, obavlja se i osnovna gnojidba sa NPK 7-20-30, u količini od 350-600 kg/ha (35-60 kg/1.000 m² ili 35-60 g/m²). Prihrana voćaka i vinograda obavlja se zasebnim dušičnim gnojivima poput UREE s 150-200 kg/ha (15-20 kg/1.000 m² ili 15-20 g/m²) i KAN-om s 300-450 kg/ha (30-45 kg/1.000 m² ili 30-45 g/m²) ili dušično sumpornim gnojivima poput ASN-a s 300-450 kg/ha (30-45 kg/1.000 m² ili 30-45 g/m²) i Petrokemijasa s 400-600 kg/ha (40-60 kg/1.000 m² ili 40-60g/m²). 

Osim navedenih, dušik se može unijeti putem NPK gnojiva s povišenim sadržajem dušika NPK 20-10-10 (400-600 kg/ha ili 40-60 kg/1.000 m²) ili NPK 15-15-15 (550-800 kg/ha ili 55-88 kg/1.000 m²) ili NP 20-20 (400-600 kg/ha ili 40-60 kg/1.000 m²).

Na neutralnim i kiselim tlima prihranu obavljamo s KAN-om i UREOM, dok na lužnatim (karbonatnim) tlima poželjno je gnojiti ASN-om ili Petrokemijasom. Primjena dušično sumpornih gnojiva moguća je na kiselim tlima, ali je potrebno obaviti kalcizaciju.

Dušičnu gnojidbu podijeliti u više obroka!

Urea predstavlja visoko koncentrirano dušično gnojivo koje sadrži 46 % dušika u amidnom obliku, a koje se pod povoljnim temperaturnim uvjetima lako razgrađuje u amonijski i nitratni oblik. Stoga se preporučuje primijeniti UREU kada temperatura tla dostigne 10°C. KAN predstavlja dušično gnojivo amonijev nitrat kojemu je radi poboljšanja fizičkih osobina dodan mljeveni dolomit. Sadrži 27 % dušika od čega je polovica u amonijskom, a pola u nitratnom obliku te do 4,8 % magnezija (MgO) i 6,5 % - 8,5 % kalcija (CaO). KAN se proizvodi kao granulirani ili prilirani. Petrokemijas (amonijev sulfat NS 20-24) predstavlja ekološko prihvatljivo gnojivo s brojnim pozitivnim osobinama poput lake vodotopljivosti, stabilnih fizikalno kemijskih svojstava. Posebno je interesantan za maslinare i uzgajivače lupinastog voća (orah, lijeska, badem, kesten) jer povisuje postotak ulja u plodu.

Primjenjuje se 300-400 kg/ha (30-40 kg/1.000 m² ili 30-40 g/m²) rano u proljeće te tijekom smaja i juna 100-150 kg/ha (10-15 kg/1.000 m² ili 10-15 g/m²). ASN (amonijev sulfonitrat NS 26-15) je dušično sumporno gnojivo s brojnim ekološkim, fizikalnim i kemijskim prednostima namijenjeno ishrani voćaka i vinove loze jer povećava sadržaj proteina, šećera, suhe tvari, ulja te naglašava obojenost plodova. Primjenjuje se u prihrani u količini 150-400 kg/ha godišnje s tim da se navedena količina podijeli na više obroka.

Preporučivo je ukupnu godišnju količinu dušičnih gnojiva podijeliti na više obroka (najmanje dva; prva prihrana tijekom februara do kraja aprila i druga prihrana od kraja aprila do sredine juna) kako bi se učinkovito iskoristio dušik od strane korijena voćke i spriječili veći gubici. Za trajne nasade u rodu preporučuje se 100-120 kg dušika na hektar (10-12 kg N/1.000 m² ili 10-12 g/m²) s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg dušika po hektaru.

Pokusi u Kaštel Lukšiću i Kozarcu

Gnojidbom 120 kg/ha dušika, podijeljenog u dva obroka, u masliniku na karbonatnom tlu u Kaštel Lukšiću, u susjednoj Hrvatskoj, postignut je vrlo visok sadržaj fenola u maslinovom ulju koji se kretao od 350 mg/kg ulja pri gnojidbi UREOM (150+108 kg/ha), 480 mg/kg ulja pri gnojidbi Petrokemijasom (400 + 200 kg/ha) te 810 mg/kg ulja pri gnojidbi s ASN-om (385+77 kg/ha). Masline gnojene mineralnim gnojivima postigle su visok sadržaj fenola te njihovo ulje ulazi u kategoriju proizvoda sa zdravstvenim učinkom na krvožilni sustav čovjeka (prema važećoj EU legislativi EU 432/2012 EFSA).

Rezultati sličnog ispitivanja u voćnjaku jabuke u Kozarcu (južni dio Baranje) pokazali su veće vrijednosti u svim ispitivanim karakteristikama (visina, širina, ukupna suha tvar, masa ploda), u plodovima prihranjenim dušično sumpornim gnojivima. Iako je u svim varijantama prihrane dodano 120 kg/ha dušika, najviša masa (230 g), visina (68 mm), širina (85,7 mm) te ukupna suha tvar (15,4 %) ploda postignuta je s prihranom ASN-a. Iz navedenih primjera vidljiva je dobrobit gnojidbe jer se redovitom i pravilnom gnojidbom osigurava nesmetan rast i razvoj trajnih nasada uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa. 

Za više informacija o prihrani trajnih nasada, obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.