Prijeti da uništi višnjike: Evo kako uništiti žilogriza

Berba višnje je nedavno počela, a poljoprivrednim proizvođačima glavobolju zadaju i štetočine koje smanjuju prinos i kvalitet ove koštičave vrste.

Jedna od najopasnijih i najvažnijih štetočina višnje posljednjih godina je žilogriz (Capnodis tenebrionis), čije je suzbijanje tokom vegetacionog perioda otežano iz više razloga. Klimatske promjene, dug sušni period, kao i dosta napuštenih zasada, doprinijelo je povećanju brojnosti i šteta koje uzrokuje ovaj insekt.

Prethodno ljeto je obilježeno ne samo sušom, već i ekstremno visokim temperaturama što je pogodovalo razvoju i širenju žilogriza. Nedostatak efikasnih, registrovanih hemijskih sredstava, također predstavlja problem u proizvodnji kvalitetne višnje. Između ostalog, ova mediteranska štetočina napada i druge voćne vrste, trešnje, šljive, breskve, kajsije, bademe, ali u manjoj mjeri.

Životni ciklus insekta od šest do 18 mjeseci

Savjetodavac za zaštitu bilja, Živorad Jovanović ističe da najveću štetu prave larve koje se ubušuju u zoni korijenovog vrata i korijena pri čemu kasnije dolazi do propadanja i sušenja cijelih stabala.

"U voćnjacima u kojima je žilogriz prisutan, nalaze se svi razvojni stadijumi istovremeno. To poprilično otežava suzbijanje", navodi Jovanović.

Kako dalje napominje, na proljeće se aktivira imago koji se hrani mladim grančicama, dok ženka kasnije polaže jaja u zemljište. Brzina piljenja larvi zavisi od toga da li je zemljište vlažno ili suho.

"Ukoliko je zemljište vlažno, piljenje je otežano, u suprotnom se larve žilogriza ispile u periodu između 10 i 20 dana od polaganja jaja. Vlažnost zemljišta može izazvati čak i njihovu smrt prije nego što stignu da se ubuše u korijen", navodi savjetodavac i dodaje da jedan životni ciklus ove štetočine traje od šest do 18 mjeseci.

Prekid kretanja sokova u biljci uslijed ishrane larvi na korijenu i korijenovom vratu uzorkuje sušenje stabala, a ukoliko se ne odreaguje na vrijeme, šteta vremenom može biti stopostotna.

Redovno navodnjavanje - jedna od preventivnih mjera

U ovom slučaju, preventivne mjere su efikasnija opcija u sprječavanju napada žilogriza i mogućih pojava šteta u voćnjaku.

"Preventivne i mehaničke mjere podrazumijevaju uklanjanje i uništavanje napadnutih stabala zajedno sa korijenom, zatim i sakupljanje odraslih jedinki tokom proljeća i ljeta, rano ujutru kada je njihova aktivnost znatno smanjena“, pojašnjava naš sagovornik.

Redovnim navodnjavanjem i vlaženjem zemljišta, dodaje on, smanjuje se brojnost larvi, dok se plitkom obradom zemljišta tokom ljeta one uništavaju. Također je važno da se prilikom podizanja novih zasada koštičavog voća izbjegavaju parcele na kojima je prethodno bio neki zapušten voćnjak.

Insekticidi i biološki preparati

Hemijsko suzbijanje ove štetočine podrazumijeva upotrebu insekticida iz grupe piretroida i nekih sistemičnih sredstava na bazi aktivne materije acetamiprid.

"Osnovni cilj je uništiti odrasle insekte prije nego što polože jaja, dok se za uništavanje larvi primjenjuju zemljišni preparati koji mogu djelovati samo na tek ispiljene larve koje se nalaze na površini“, naglašava Jovanović.

Širi se opasan štetnik koštičavog voća: Žilogriz uključuje ove simptome

Od bioloških preparata, kaže on, koristi se sredstvo na bazi gljive Beauveria bassiana koja uništava jaja i larve.

Ipak, samo hemijsko tretiranje voćnjaka neće dati pozitivne rezultate, ukoliko se ne ispoštuju i druge agrotehničke mjere, jer su životni ciklus žilogriza, kao i način života izuzetno specifični.

"Suzbijanje žilogriza predstavlja ozbiljan poduhvat i podrazumijeva kombinaciju svih pomenutih mjera kako bi se spriječilo dalje širenje štetočine, ali i krčenje zasada", zaključuje naš sagovornik.