• Sadnja voća
  • 12.10.2020. 13:30

Prije sadnje voća na jesen uradite analizu tla i pravilno đubrenje

Jesen je bolja za sadnju voća jer korjenov sistem sadnice odnosno mlade biljke radi u toku zime. Međutim, prije sadnje vrlo je važna pravilna priprema parcele.

Foto: Depositphotos/modfos
  • 91
  • 25
  • 0

Uzgajivači bi ovaj period godine trebali iskoristiti za sadnju voća, a razlozi da to urade sada a ne u proljeće su bolji prijem sadnica, adekvatnija vlažnost zemljišta i zraka, preporuke su stručnjaka za voćarstvo koji su govorili za Agroklub.

"Jesen je bolja za to jer korjenov sistem sadnice odnosno mlade biljke radi u toku zime, primi se za tih nekoliko mjeseci i kada dođe proljeće ona odmah kreće. Posađene u proljetnim mjesecima nerjetko boluju jedan određeni period, a ako nastupi suša izvjestan broj se i ne primi", objašnjava diplomirani inženjer zaštite bilja, Verko Kačarević. 

Analiza tla prije svega

Međutim, prije sadnje, vrlo je važna pravilna priprema parcele, napominje savjetodavac za voćarstvo, Biljana Milosavljević. To podrazumijeva prethodno urađenu agrohemijsku analizu.

"Mora se vidjeti kakva je kiselost date parcele i na osnovu toga dobija se preporuka za đubrenje. Prije sadnje preporučuje se i stajnjak. Na osnovu analize i pravilnog đubrenja sprovodi se zaoravanje stajnjaka. Poželjno je koristiti organsko gnojivo u srazmjernoj količini", ukazuje Milosavljević.

Kako đubriti mladi zasad voća?

Po hektaru bi trebalo rasporediti oko 40 tona stajskog đubriva i, shodno urađenoj analizi, dodati kalcij - karbonat prije oranja ukoliko za tim ima potrebe, odnosno ako je pH vrijednost ispod šest, dodaje Kačarević.

"Nakon zaoravanja sljedi ravnanje terena tanjiračama, drljačama ili frezerima. Bitno je da se zemlja usitni i površina postane ravna", napominje inženjer zaštite bilja.

Razmjeravanje placa

Potom treba uraditi razmjeravanje placa i određivanje pravilnog rasporeda voćnih vrsta bez obzira na to da li je riječ o intenzivnom ili ekstenzivnom zasadu.

"Na primjer, kada se radi o šljivi, na jednom hektaru treba saditi od 400 do 600 sadnica, ako je u pitanju ekstenzivni zasad. Ovaj tip više i preporučujem jer je kasnije lakše obaviti obradu i sve što je neophodno u voćnjaku", objašnjava Milosavljević.

Pravac redova u zasadu trebao bi biti sjever-jug, napominje Kačarević i dodaje da je, poslije razmjeravanja, sljedeći proces markiranje mjesta za jamiće i kopanje rupa koje se može obaviti na više načina, u zavisnosti od voćne vrste.

Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim zasadima?

"Može se raditi ručno sa ašovom gdje se sprovodi kopanje jamića u principu 25x25 cm i 25 cm u dubinu. Drugi način je da se sa burgijama, koje se kače na traktor, kopaju jamići i iskopaju se malo dublji do 50 cm. Postoji i treća mogućnost, kada se radi o jabukama koje se sade dosta gusto. Plugom se prave brazde i onda se sadi pošto tu idu biljke od 70 do 80 cm jedna od druge", objašnjava Kačarević i dodaje da se rupe mogu kopati i uz pomoć mašina, ali je potrebno dobro obaviti nagažavanje jer sloj zemlje, nakon mašinskog kopanja, ostane rastresit i može doći do problema u ostvarivanju kontakta između korjenovog sistema i zemlje.

Ne potapati korjen u hemikalije

Prije kopanja rupe, dodaje Milosavljević, potrebno je zarezati sadnice, isjeći žile da bi korjen pustio sokove i lakše ostvario prijem sa tlom.

"Sadnicu treba sat do dva prije sadnje potopiti u goveđu balegu i vodu. Nakon spuštanja u zemlju, neophodno je zaliti vodom i nagaziti nogama, pritsnuti tako da ne ostane šupljina u zemlji i poslije toga zaliti sa oko 20 litara vode."

Kako posaditi voćke - od pripreme zemlje do zaštite sadnice

Najveće greške koje se prave je to što neki poljoprivrednici potapaju korjenov sistem u određene hemikalije čime rizikuju da ga tako izgore te do prijema ne može doći.

"Moja je preporuka da se ne potapa ni u kakva sredstva nego direktno posaditi i obaviti zalijevanje. Stajsko đubrivo ne smije doći u kontakt sa korjenom i zato je bolje kopati dublje jamiće i da dođe na dno jamića pa da ide sloj zemlje od 10 cm i onda korjenov sistem i zemlja do kraja tako da kako raste ide za hranom", ukazuje Kačarević.

Sadnice kod provjerenih proizvođača

Geografski položaj takođe ima veliki uticaj na dalji razvoj. S toga, bitno je da položaj parcele ima bar 10 odsto nagiba terena jer ukoliko ga nema, može doći do sakupljanja i zadržavanja vode, truljenja, različitih bolesti i izmrzavanja.

Milosavljevićeva napominje i da je posebno važno da sadnice budu certifikovane, kupljene kod provjerenih proizvođača ili u poljoprivrednoj apoteci kako bi se osigurali zdravstveno bezbjedni uslovi.

"Time voćari mogu biti sigurni da nema biljnih bolesti, a takođe dobiju i potvrdu odnosno certifikat koji garantuje ispravnost sadnica", ukazuje sagovornica Agrokluba.

Nakon sadnje, u zimskim mjesecima treba pratiti rast i razvoj, a posebno obratiti pažnju na zaštitu u prvoj godini jer je od velikog značaja hemijsko tretiranje i svakako, dodaje, u proljeće sljedi prvo prskanje.

Zaštita od divljači

U zimskom periodu poželjno je i ograditi parcelu zbog problema koje može stvoriti divljač, napominje Kačarević.

Zaštita voćaka od divljači i glodara - ribljim uljem, svinjskom masti i ljudskom kosom?

"Ko nema uslova da ogradi, može staviti zaštitnu mrežicu na posađenu voćku zato što zečevi obično mogu napraviti problem ili srna koja dođe i oguli sadnicu."

Posebni uslovi za osjetljivo voće

S druge strane Milosavljevićeva ističe da osjetljive voćne vrste, poput kajsije, nikako ne treba saditi gdje ima velikog strujanja zraka.

"Parcela gdje je novi zasad mora biti bar sa jedne strane zaštićena prvih godina zbog prijema i ukorjenjavanja. Posebno treba paziti na to jer se u posljednjim godinama sve više šire voćnjaci kajsije, a ona je sklona izmrzavanju, te ne smije biti pored vode i izložena provjetravanju", objašnjava dodajući da su najotpornije šljiva i jabuka.


Tagovi

Sadnja voća Jesenja sadnja voća Đubrenje voćnjaka Certifikovane sadnice Nagib terena Razmjeravanje placa Intenzivni zasadi Ekstenzivni voćnjaci


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Student žurnalistike i ljubitelj digitalnih medija.