Ove godine dobra otkupna cijena maline kod nas zbog lošeg uroda u Poljskoj?

Kada je riječ o plasmanu domaćih malina na svjetskom tržištu, prije svega na evropskom, očekuje se da situacija ove godine bude puno bolja. To se prije svega odnosi na otkupnu cijenu pomenutog voća, a razlog za optimizam nalazi se u činjenici što prinosi u konkurentnoj nam Poljskoj nisu bili zadovoljavajući. 

Proizvođači bobičastog voća kod nas iz godine u godinu imaju problema s otkupnom cijenom, a upravo od nje zavisi i da li će pronaći berače za malinu koja je u Bosni i Hercegovini u većini slučajeva izuzetnog kvaliteta. 

Ipak, u 2021. bilo je povoljnih okolnosti za domaće uzgajivače, s obzirom na aktuelnu situaciju u Poljskoj, ali i kvalitet domaćih plodova pa bi otkupna cijena mogla biti optimalna, a kao takva uticala bi da sezona bude uspješna. 

Kako piše Capital, u firmi "Herbos Nature" iz Sarajeva smatraju da je ovogodišnji rod bolji u odnosu na prethodne sezone pa će u skladu s tim i interesovanje voćara rasti, kako se povećava i cijena. 

Bez podrške nadležnih, nastavlja se negativan trend ?!

"Vrijednost u 2020. bila je na nivou prethodne dvije godine, a vjerovatno će sada i zanimanje porasti za to bobičasto voće. Hoće li to biti kao nekada što je bilo, ne znamo, dosta maline su ljudi pokosili, prestali su uzgajati još od 2018. godine kada je cijena bila premala", rekao je Mirzet Hadžiavdić, direktor Herbosa. Dodao je da je takođe plod tih godina bio dobar, ali i da su imali viška robe. Zadnje dvije godine imaju njen manjak na EU tržištu i povećanje cijena.

Najbolja otkupna cijena malina u proteklih osam godina iznosila je oko tri KM, ovisno od kvaliteta i sorte, no problemi su nastajali kada je njena vrijednost prilikom otkupa iznosila oko 1,50 KM što nije bilo dovoljno ni za osnovne troškove održavanja zasada i plaćanja berača.

Okvirna visina otkupa za sada nije poznata, ali očekivanja su da će zadovoljiti potrebe proizvođača navedene voćne vrste.

Isplaćen poticaj malinarima za prošlu godinu - ipak sačuvana liderska pozicija?

Podsjetimo, položaj Bosne i Hercegovine u regionu, ali i svijetu kada je u pitanju tržište pomenute voćke je takav da ovisi o promjenama njene cijene na globalnom nivou, stoga su se u proteklom periodu i dešavale velike oscilacije u otkupu. Bez podrške nadležnih i poticajnih mjera sigurno bi se još nastavio negativan trend krčenja malinjaka. Pored toga, tada kada joj je otkupna vrijednost bila minimalna, na ruku voćarima nisu išle ni vremenske prilike.

Prošle sezone imali smo mraz u kasno proljeće, snijeg u aprilu, izuzetno kišno ljeto sa jako puno vlage prepolovili su kvalitet i prinos uroda. Program poticaja bio je orijentisan upravo prema proizvodnji, a obračunavao se prema broju proizvedenih kilograma. U zavisnosti koji kanton u FBiH je u pitanju, potpore su se kretale od 0,10 do 0,35 KM/kg uz prosječno minimalno ubranih od 500 do 700 kilograma plodova. U tom periodu i uz poticajne mjere rijetko koji od uzgajivača je uspio samo i da pokrije troškove. Međutim, protekla godina, ali i tekuća su mnogo optimističinije. Uz veći prinos, veću otkupnu cijenu i povećan koeficijent subvencija, malina bi ponovo mogla vratiti stari naziv "crveno zlato".