Isplaćen poticaj malinarima za prošlu godinu - ipak sačuvana liderska pozicija?

Nekada su ovu kulturu proizvođači zvali "crveno zlato". Dok je cijena otkupa maline bila uslovno rečeno dobra, a to znači da kada se plate svi troškovi obrade zemljišta, zaštite usjeva i dnevnice beračima, ostane pristojna zarada, a zasadi su se kontinuirano širili. Međutim, kako se kaže: "Sve što je lijepo kratko traje" pa tako je i cijena za otkup ovog voća od preko 3,5 KM/kg brzo nestala.

Onda je uslijedio potpuni krah malinarstva unazad tri godine. Krčili su se zasadi i preorjentisala proizvodnja. Zaustavljeno je širenje malinjaka, a razlog vrlo jednostavan - otkupna cijena od samo oko 1,5 KM za kilogram bila je potpuno nerentabilna. Broj zasada ovog voća je prema službenim evidencijama ažuriranja podataka porodičnih gazdinstava bio gotovo prepolovljen.

Međutim, oni koji su joj i dalje davali šansu i sačuvali svoje voćnjake, u 2020. su napokon dočekali rentabilnu cijenu od preko 3 KM za jedan kilogram. Tržišni oporavak je ipak vratio vjeru poljoprivrednicima u proizvodnju maline i uz redovan poticaj ovo bobičasto voće ponovo postaje interesantno mnogima.

Nastavlja li se krčenje malinjaka ?!

Položaj Bosne i Hercegovine u regionu, ali i svijetu kada je u pitanju tržište pomenute voćke je takav da ovisi o promjenama njene cijene na globalnom nivou, stoga su se u proteklom periodu i dešavale velike oscilacije u otkupu. Bez podrške nadležnih i poticajnih mjera sigurno bi se još nastavio negativan trend krčenja malinjaka. Pored toga, tada kada joj je otkupna vrijednost bila minimalna, na ruku voćarima nisu išle ni vremenske prilike.

Malina: Stari problemi i nezadovoljstvo premijama i ove sezone?

Mraz u kasno proljeće, snijeg u aprilu, izuzetno kišno ljeto sa jako puno vlage prepolovili su kvalitet i prinos uroda. Program poticaja bio je orijentisan upravo prema proizvodnji, a obračunavao se prema broju proizvedenih kilograma. U zavisnosti koji kanton u FBiH je u pitanju, potpore su se kretale od 0,10 do 0,35 KM/kg uz prosječno minimalno ubranih od 500 do 700 kilograma plodova. U tom periodu i uz poticajne mjere rijetko koji od uzgajivača je uspio samo i da pokrije troškove. Međutim, protekla godina, ali i tekuća su mnogo optimističinije. Uz veći prinos, veću otkupnu cijenu i povećan koeficijent subvencija, malina bi ponovo mogla vratiti stari naziv "crveno zlato".

Isplaćeno pola miliona KM poticaja

Početkom sedmice Vlada ZDK je na račune malinara uplatila poticajna sredstva za proizvodnju ove vrste u 2020. godini. Ukupno 1.397 registrovanih malinara u ovom kantonu proizveli su 1.862.032 kilograma jagodičasto bobičastog voća (malina, kupina i organska jagoda) u prošloj godini za šta je Vlada obezbijedila ukupno 547.314,40 KM koji su isplaćeni kroz Program poticaja. Za fizička lica visina subvencija je iznosila 0,29 KM/kg, te 0,40 KM po kilogramu za obrte i pravne subjekte.

Iz Vlade ZDK stižu i optimistične poruke - da će i dalje podržavati ovu stratešku granu proizvodnje i očuvati lidersku poziciju ZDK-a u malinarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ono će takođe biti i jedan od prioriteta i u 2021. godini, kako kaže premijer Bašić, koji je upravo na ovu poziciju prešao sa funkcije ministra poljoprivrede u protekloj godini i itekako dobro poznaje pomenutu granu proizvodnje.