Nevrijeme uništilo voće, uzgajivači se neće oporaviti ni za tri godine?!

Prije nekoliko dana snažno nevrijeme, sa pojavom grada nanijelo je veliku štetu zasadima voća na području Gradačca. Uništena su većinom sva stabla šljive, kruške, trešnje, višnje, jabuke i breskve. Plodovi više nisu za upotrebu, a prema nekim procjenama, proizvođačima ovog kraja trebati će nekoliko godina da se oporave od gubitka.

Veliki trud i rad koji je uložen u proizvodnju, nestao je za samo par minuta. Jedan od voćara, Midhat Bristrić, imao je voćnjake šljive i kruške na 22 duluma zemljišta. Led je uništio sav urod tako da će ove sezone imati samo gubitke, za razliku od prošle godine kada je ostvario prinose od 35 tona šljive i 45 tona kruške, kako navodi Klix.

Zaštita voćaka od kasnih proljetnih mrazeva

"Imao sam 2.500 sadnica i sada je to sve uništeno. Pored gubitka uroda i stabla su oštećena, a čije posljedice će se osjetiti u idućih par godina. I ranije se dešavalo da bude leda, ali štete su bile do 20 odsto. Ovako nešto se nije nikada dešavalo. Danas nemam ni jednu voćku", navodi Bristrić.

Kako kaže, za dalje ne zna šta da radi. Traži preporuke stručnjaka kako bi mogao eventualno zaštititi voćke jer oštećenja koja su sada nastala idealna su podloga za razvoj raznih bolesti, a samim tim i sušenja i totalnog propadanja.

U ovom kraju, poljoprivredna zadruga iz Gradačca sarađuje sa 35 zadrugara i 150 kooperanata od kojih je otkupljivala svježe voće, a zatim ga pakovala i distribuirala trgovačkim centrima. Za domaće tržište ostavljalo se 70% uroda šljive dok se 30 odsto izvozilo na strana tržišta. Međutim, ove sezone prinosa voća skoro da neće biti ni za koga.

Naći riješenje za klimatske promjene

"Štete su zaista velike zato što su pored uništenog roda voća, uništene i sadnice za narednih par godina. Svi dijelovi koji su pogođeni nevremenom, poput pupa i grana, sada su podložni truljenju i sušenju i to je veliki problem. Od 20 do 30% odraslih biljaka koje su formirane i dovedene u rod morati će se zamijeniti", pojašnjava Edvin Taletović, direktor ove zadruge.

Mraz trajao skoro 11 sati - štete na voću katastrofalne

Dodaje kako je ipak najveći problem to što država ne želi pomoći uzgajivače. Sva svoja potraživanja uredno naplaćuje, ali ni na koji način ne uzvraća, iako smo se svi uvjerili koliki je značaj domaće proizvodnje za vrijeme pandemije korona virusa.

Kako su klimatske promjene sve intenzivnije i učestalije, voćarima bi dobro došlo da imaju sistem protivgradnih mreža, kako bi spasili zasade od potencijalnih šteta u budućem periodu.

Pun rod tek za par godina?

Ovo područje, oko Gradačca nije evidentirano kao teritorija koja je ugrožena ledom pa se iz tog razloga na ovim prostorima i razvio uzgoj voća tako da je stanovništvo vijekovima živjelo od toga. Ipak, tokom posljednjih par godina udari grada su česti pa bi trebalo ozbiljno razmotriti ulaganja u protivgradnu zaštitu. Kako se radi o značajnim investiranjima, za svakog voćara, u čitavu priču trebalo bi da se uključi i resorno ministarstvo.

Najnovija oprema protivgradne zaštite stigla u BiH

"Investiranje u zaštitu zasada je isplativo na dugoročnom nivou i manji je trošak u odnosu na gubitke koji će usljediti nakon svake vremenske nepogode. U evropskim zemljama, voćari dobijaju uglavnom 50% subvencija dok mi imamo sa kantonalnog nivoa poticaje od 25% od ukupnog iznosa", navodi Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK.

Kako god, voćari ovog kraja moraju se izboriti sa nastalim štetama - imali podršku države ili ne. Pun kvalitet ploda mogu očekivati tek za neke tri godine, a do tada morati će pronaći načine kako uvažiti posljedice gubitka koji ih je zadesio.