• Protivgradna preventiva
  • 27.03.2017. 12:00

Najnovija oprema protivgradne zaštite stigla u BiH

Aktivna zaštita od grada u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine provodi se od 1971. godine , a ovu djelatnost pokrenuli su nekadašnji giganti PIK "Mladen Stojanović" i "Plantaže" iz Gradiške.

  • 4.679
  • 445
  • 0

Veliku pomoć i podršku u borbi protiv gradonosnih oblaka tadašnja malobrojna ekipa imala je od strane Republičkog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba. Ova djelatnost grabila je krupnim koracima naprijed, a posljednje četiri godine će biti upisane zlatnim slovima u istoriji protivgradne zaštite u Republici Srpskoj. Tihomir Dejanović, vršilac dužnosti direktora JP "Protivgradna preventiva RS", čije je sjedište u Gradišci kaže da je cjelokupni sistem modernizovan, pa se očekuje da će se napredak protivgradne zaštite osjetiti i na većem području i sa daleko većim kvalitetom i rezultatima.

Protivgradna zaštita po prvi put obuhvata područje od Une do Drine, sa branjene 24 opštine, te Brčko Distrikt i Gradačac u FBiH, a gradonosni oblaci će se pratiti sa 220 stanica.

"Zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede uradili smo Izvedbeni projekat "Modernizacija tehničkog dijela službe protivgradne zaštite Republike Srpske" vrijednosti 25 miliona KM i akcioni plan za njegovu realizaciju. Realizacija projekta je planirana u 3 faze. Prve dvije su vrijednosti po 10 milona KM a treća 5 milona KM. Do danas su obezbjeđena finansijska sredstva za realizaciju prve dvije faze a radi se na obezbjeđenju sredstava za treću fazu i završetak ovog značajnog i velikog projekta", kaže Dejanović.

Radarska slika

U toku 2015. godine nabavljena su dva moderna meteorološka radara osmatračkog dometa od 220 kilometara, koji su locirani na planini Borja kod Teslića i Jahorini. Očekuje se i završteak radova na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na lokacijama u Bijeljini i Trebinju, gdje će se graditi regionalni centri.

Nove stanice u novoj sezoni

U novoj sezoni aktivne protivgradne zaštite koja počinje polovinom aprila ova djelatnost će biti teritorijalno znatno proširena.

"Tokom protivgradne sezone 2016. godine, u sistemu su se nalazile 22 lokalne uprave iz Republike Srpske te Distrikt Brčko i opština Gradačac iz Federacije BiH. Na branjenom području, od oko milion hektara, funkcionisalo je 208 protivgradnih stanica. Na raspolaganju smo imali ukupno 2352 rakete, odnosno 11,3 raketa po jednoj protivgradnoj stanici. U ovoj godini u sistem protivgradne zaštite uključuju se Stanari sa 3 i Srebrenica sa 9 protivgradnih stanica. Na području Stanara, protivgradne stanice su već instalisane a instalacija istih na području Srebrenice je u završnoj fazi".

Protivgradna zaštita po prvi put obuhvata područje od Une do Drine, sa branjene 24 opštine, te Brčko Distrikt i Gradašac u FBiH, a gradonosni oblaci će se pratiti sa 220 stanica. Malobrojna ekipa "Protivgradne preventive" u saradnji sa mrežom strijelaca lani je imala dosta posla i zabilježila odlične rezultate. Da nije bilo dejstva raketara po gradonosnim oblacima štete na usjevima i infrastrukturi sigurno bi dosezale više desetina miliona maraka. To znači da se kompletna investicija od 25 miliona opravda već u jednoj sezoni.

"Tokom sezone zaštite od grada 2016. godine cjelokupan sistem protivgradne preventive bio je aktiviran tokom 50 dana, od čega je 30 dana bilo samo praćenje potencijalno gradoopasnih oblaka, a 20 dana je bilo sa dejstvom na gradonosne procese tokom kojih su ispaljene ukupno 784 protivgradne rakete", kaže Dejanović.

Automatska stanica

Nova sezona je na pragu i u nju se ulazi sa 1.858 komada raketa, od čega je 310 novonabavljeno a ostatak je preostao iz sezone 2016. godine. Pomenuta količina obezbjeđuje 8,5 raketa po jednoj protivgradnoj stanici, što je dovoljno za dejstva u prvoj polovini predstojeće sezone.

"U sezoni je planirana nabavka još 600 protivgradnih raketa sredstvima iz Ministastva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Navedenom nabavkom bi se obezbjedilo podizanje na nivo raspoloživih 11 raketa po jednoj protivgradnoj stanici, što je sasvim dovoljan raspoloživi broj protivgradnih raketa i što će zadovoljiti potrebe u sezoni", kaže Dejanović.

Brojne barijere pred protivgradnom zaštitom

Protivgradnoj djelatnosti često na putu stoje razne barijere. Tako je neophodno dobiti dozvolu od kontrole leta za dejstvo po oblacima, a veliki problem predstavlja i međudržavna granica između BiH i Hrvatske. No i za to postoji rješenje.

"U ovom slučaju imamo zabranu ispaljivanja u azimutima pri kojima bi rakete mogle prelijetati preko državne granice i načiniti eventualni neželjeni događaj u susjednoj državi. Problem je višedecenijski i nismo ga, do danas, uspjeli riješiti politički preko Savjeta ministara BiH, mada smo imali više inicijativa i podršku našeg resornog ministarstva. Moguće rješenje ovog problema smo pronašli u prizemnim generatorima, koji bi bili smješteni na spornom području i sa kojih bi se unosio srebrni-jodid u potencijalno gradonosnu oblačnost. Na sličan način u rješavanje istog problema su krenuli i u Hrvatskoj. Njihovi stručnjaci ponudili su nam svu pomoć kod usvajanja tehnike i metodologije korišćenja ove izvorno francuske tehnologije", kaže Dejanović.

Finansiranje protivgradne zaštite

Sistem protivgradne zaštite u Republici Srpskoj se finansira iz četiri izvora. To su sredstva iz podsticaja ministarstva, od strane lokalnih uprava na čijem području se provodi zaštita od grada, obaveze registrovanih poljoprivrednih gazdinstava koja trebaju da plaćaju naknadu od 1,80 KM po hektaru obradivog zemljišta i sredstva osiguravajućih kuća koje plaćaju zakonsku naknadu od 0,25% od ukupnog prihoda po završnom računu iskazanog za prethodnu godinu.

Nova sezona je na pragu i u nju se ulazi sa 1.858 komada raketa, od čega je 310 novonabavljeno a ostatak je preostao iz sezone 2016. godine.

Desetak opština i gradova nisu ažurni u plaćanju ovih obaveza i za protivgradnu zaštitu duguju oko 100 hiljada maraka. U "Protivgradnoj preventivi" nisu zadovoljni ni ažurnošću registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Naplativost po ovom osnovu je ispod 30 odsto.

Tihomir Dejanović, vršilac dužnosti direktora JP "Protivgradna preventiva RS"

"I pored finansijskih problema mi smo ponosni na ono što radimo tokom aktivne sezone i još ponosniji na kapitalne investicije koje ostvarujemo. Ako se uzme u obzir da naši novi radari pokrivaju teritorije cijele BiH, Crne Gore i Hrvatske, te pola Srbije,Albanije i Austrije, onda je jasno o kojem kapacitetu se radi. Pa zašto da ga onda ne iskoristimo i ne obezbijedimo sigurnu i dobru poljoprivrednu proizvodnju", kaže mr Tihomir Dejanović.

Zanimljivo je da moderni radari koji su u službi protivgradne zaštite od aprila do oktobra, tokom cijele godine mogu služiti u meteorološke svrhe, te za potrebe kontrole leta i civilne zaštite.

Nemjerljiv doprinos za izradu i realizaciju mega projekta u "Protivgradnoj preventivi" dao je gospodin Joviša Kovačević, direktor koji je imao viziju i ostavio dubok trag u ovoj djelatnosti. Realizacija ovih projekata ujedno je i najveće priznanje upravo penzionisanom direktoru Kovačeviću.


Fotoprilog


Tagovi

Tihomir Dejanović Protivgradna preventiva RS Distrikt Brčko Gradačac Stanari Srebrenica Joviša Kovačević


Autor

Boško Grgić

Boško je inžinjer menadžmenta sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi i novinarstvu. Autor na desetine tv, radio i štampanih serijala o poljoprivrednoj proizvodnji.