Ne izostavljajte hemijski tretman zasada tokom jeseni. Evo i zašto

Sa zaštitom voćaka za narednu vegetacionu sezonu počinje se sa takozvanim jesenjim plavim prskanjem i to u fenofazi opadanja lišća. Tom prilikom se koriste preparati na bazi bakra u cilju smanjenja infekcionog potencijala biljnih patogena, štetnih insekata i grinja.

Prema riječima savjetodavca za zaštitu bilja Živorada Jovanovića, prije nego što se obavi primjena bakarnih preparata, neophodno je odraditi fitosanitarne mjere u zasadu.

"Da bi hemijska zaštita, a to važi i za svako hemijsko tretiranje, bila efikasna, potrebno je izvršiti preventivne, higijenske mjere u zasadu. To su, prije svega, sakupljanje opalog lišća ili zaoravanje, sakupljanje mumificiranih plodova, uklanjanje starih, polomljenih i oboljelih grana", navodi on na početku razgovora.

Dezinfekcija stabala od gljiva i lišajeva

Kako dalje ističe, ne treba izostaviti krečenje stabala i ramenih grana čime se sprječava naglo zagrijavanje stabala i usporava kretanje sokova tokom zimskih mjeseci.

Šta je voćkama sada potrebno za formiranje rodnih pupoljaka?

"Ovom mjerom se, također, vrši dezinfekcija stabala od gljiva i lišajeva, na koje djeluje sumpor iz krečne smiješe. U toku zimskog perioda nanošenje kreča treba ponoviti dva do tri puta", napominje savjetodavac.

Međutim, tokom vegetacije na stablima su prisutni mnogi fitofagni patogeni i štetočine, protiv koje se primjenjuju razna zaštitna sredstva. Ulaskom u fazu mirovanja, pojašnjava on, na samom kraju vegetacionog perioda pomenuti patogeni se pripremaju za prezimljavanje i to u pukotinama kore, na prezimljujućim pupoljcima, rak ranama i opalom lišću.

"Na ovim mjestima prezimljavaju mnogobrojni prouzrokovači bolesti kao što su šupljikavost lista i krastavost plodova koštičavog voća, pjegavost lišća, monilioze, rogač šljive, kovrdžavost lista breskve, bakteriozna plamenjača jabučastog voća, rak rane i drugo", navodi Jovanović i dodaje da štetočine, u zavisnosti od vrste, prezimljavaju u raznim formama, u obliku jaja, lutke, larve ili odraslog insekta.

Zašto čekati da opadne list?

Tokom jeseni, prilikom opadanja lišća, na mjestima otpadanja peteljke nastaju ranice koje predstavljaju ulaz za infekciju. Njih, ističe naš sagovornik, što prije treba dezinfikovati rastvorom fungicida-baktericida.

Nakon što opadne lišće, podmladite voćke i produžite im vijek

"To je jedan od razloga zašto se zaštita preporučuje kada opadne više od 70 posto lišća. Kod produženog vremena opadanja efikasnije je da se tretiranje bakarnim preparatima obavi u dva navrata, kada opadne 20 do 40 posto i kad opadne više od 80 posto lišća", predlaže naš sagovornik.

Voćke moraju biti okupane

Tretiranje, dodaje on, treba obaviti po mirnom vremenu, bez vjetra i kada je temperatura iznad pet stepeni. Neophodno je tom prilikom primijeniti optimalnu količinu vode, ne bi li sredstvo dospjelo do svih pukotina i dijelova stabla gdje patogeni i štetočine mogu da prezime.

"U svim preporukama stoji da je utrošak vode od 700 do 1.500, a kod velikih stabala jabuke i do 2.000 litara po hektaru. Činjenica je da se veliki dio sredstva gubi zbog redukovane količine lišća i ogoljenih grana, pa mnogi proizvođači smanjuju količinu 'čorbe' smatrajući da nije potrebna tolika količina tečnosti", kaže savjetodavac za zaštitu bilja.

Kako dodaje, za razliku od zaštite u toku vegetacije, kada nije preporučljivo da dođe do slivanja sa lišća, ovdje voćke moraju biti okupane. Tretiranje se obavlja ranije u toku dana, kako bi se one adekvatno osušile.

"Od sredstava za ovu namjenu mogu se koristiti bakar-oksihlorid, bakar-hidroksid, bakar-oksid. Kombinovanjem bakra i mineralnog ulja uspješno se suzbijaju i bolesti i prezimljujuće forme insekata i grinja", zaključuje naš sagovornik na kraju razgovora.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor